Puzava stabljika bundeve naraste i do 10 m, dok su plodovi blagog i slatkastog, a sjemenke uljastog okusa. Bundeva potječe iz Meksika, a zahvaljujući Španjolcima prenijeta je u Europu. Jedna od vrsta bundeve potječe iz Indije, dok se na području Europe najviše raširila okrugla bundeva koja potječe iz Amerike.
Bundeva – raskoš boja i oblika
Bundeva je većini poznata u izrezbarenom obliku kakva se koristi kao ukras za Noć vještica, međutim u posljednje vrijeme sve se više uvrštava u jelovnike, gdje se može iskoristiti na mnogobrojne načine. Postoji više vrsta buče koje se razlikuju ovisno o izgledu i načinu upotrebe:
Argenta - bundeva slatkog mesa, zagasito narančaste boje i kruškolikog oblika,
Hokaido- rijetka i vrlo tražena bundeva jarko narančaste kore i narančastog mesa,
Napolitana - stara talijanska sorta tikvi koja se koristi za slatke kolače i pite,
Butternut - bundeva svjetlije kore i mesa koja se dugo čuva,
Turkinja - zimska tikva, kod nas poznata kao stara sorta, odlična za kolače i juhe
Nutritivna vrijednost – meso, kora i sjemenke
Buča je u najmanju ruku zanemarena namirnica u domaćoj kuhinji, a svakako dobrodošla zbog svoje široke primjene, ali i mnogostrukih zdravstvenih dobrobiti. Meso bundeve bogato je antioksidansima, vlaknima, magnezijem, kalijem i vitaminima B, C, E i K. Provitamin A te alfa i beta karoteni nalaze se u narančasto, crveno i žuto obojenim biljkama, brane organizam od oštećenja slobodnim radikalima, poboljšavaju zdravlje kože i smanjuju učinke starenja. Od neprocjenjive je važnosti i za zdravlje očiju, djeluje u prevenciji neurodegenerativnih bolesti, osigurava zdravlje kostiju, mokraćnog i probavnog sustava te, u konačnici, poboljšava imunitet. Nije naodmet spomenuti da je buća i niskokalorična namirnica jer 100 g bućinog mesa osigurava tek 28 kcal.
Međutim, ne krije se sva vrijednost bundeve u njenom mesu. Nedavno su znanstvenici sa sveučilišta South Korean Chosun University otkrili proteine u kori bundeve koji se uspješno bore s mikroorganizmima i sprečavaju infekcije, a posebice suprimiraju razvitak gljivice vrste Candida albicans, odgovorne za vaginalne infekcije žena, pelenski osip djece i brojne druge tegobe.
Sjemenke bundeve također predstavljaju njenu važnu komponentu, a ujedno se smatraju zaštitnim znakom tradicionalne meksičke kuhinje. One se konzumiraju same i predstavljaju ukusnu, ali i kaloričnu namirnicu zbog značajnog sadržaja ulja. Poput drugih sjemenki, gotovo polovinu sadržaja čine ulja koja u svom sastavu sadrže i omega 3 i omega 6 masne kiseline. Ističu se i relativno visokim udjelom proteina (oko 25 %) te obiljem minerala, osobito fosfora, magnezija i mangana, a nije zanemariv ni udio cinka, željeza i bakra. Od vitamina sjemenke bundeve su dobar izvor vitamina E i K te vitamina A u obliku beta-karotena.
Istraživanja ukazuju na smanjenju učestalost oboljenja prostate u područjima gdje se redovito konzumiraju sjemenke bundeve. Iako nije poznat mehanizam pozitivnog djelovanja, zaslužnim se smatra jedinstvena kombinacija cinka, beta karotena i omega-3 masnih kiselina sadržanih u njima. Sjemenke bundeve kao vrlo dobar izvor magnezija pomažu regulirati visoki krvni tlak i prevenirati napadaje migrene, a kao dobar izvor bakra pomaže u smanjenju upalnih stanja povezanih sa reumatoidnim artritisom. Kao dobar izvor željeza sjemenke bundeve mogu biti od velike koristi veganima kojima često nedostaje ovaj važan mineral. Neke od posljedica nedostatka željeza su umor, podložnost infekcijama te smanjena sposobnost učenja i koncentracije.
Kako uvrstiti bundevu u svakodnevnu prehranu
- Kod izrade pirea, dio krumpira zamijenite bučom
- Ispečena i skladištena u frižideru, može se koristiti za zgušnjavanje umaka i juha
- Umjesto umaka od rajčice, pokušajte upotrijebiti pire od bundeve
Uvijek možete iskušati i neke od već gotovih recepata:
Juha od hokaido bundeve
Rižot od buče s vrganjima
Dobra stara bučnica
Mirisni cupcakes od buče
