Na otočiću Sveti Marko, preko kojeg most spaja kopno s Krkom, prvi su puta u povijesti spomenute drvene vinske bačve. S njega su Cezarovi vojnici 49. godine prije naše ere bježali Pompejevim borcima na splavima koje su napravili od bačava za vino. I potopili se. Možda zbog vina nisu bačve dobro povezali u splavi. Putnik koji izbjegne vjetar i duhove poginulih Rimljana, ulazi na veliki Krk, otok koji dominira Primorjem i pravi je mali raj, jedan od, srećom, mnogih u Hrvatskoj i koji ne mogu dosaditi jer je svaki drukčiji. Ovom prilikom navodim pet vinskih razloga za posjet Krku te okolici Novog Vinodolskog koji je vis-a-vis Vrbnika.
Plavac mali
Svi znamo da su najbolji s Pelješca, Hvara i Brača, a kvalitetom ih sustižu i plavci s Komarne. Sade ga sve više i u zaleđu Zadra, oko Primoštena i Trogira, a još čekamo da s probude Vis i Korčula. No, Anton Katunar posadio je plavac mali na Krku, u Jurandvoru ponad Baške, kraj crkve u kojoj je pronađena bašćanska ploča. Berbu 2010. sommelier Mario Meštrović opisao je kao uravnoteženo, elegantno vino prepoznatljivih voćnih aroma, lakšeg tijela i izraženije svježine koja je očekivana zbog većih temperaturnih razlika između dana i noći na Krku nego u južnoj Dalmaciji. U aromama berbe 2011.ne prevladavaju voće i mediteranske začinske trave, nego ušminkani buket ruža.
Morski Valomet
Pjenušac koji od 2006. sazrijeva na dnu mora, na dubini od 30 metara, u miru, tišini i mraku. Isprva se dobro razvijao, no poslije je more počelo probijati kroz metalni krunski čep, pod kakvim pjenušci uobičajeno sazrijevaju i u podrumima, pa je dobio slankasti štih. Ako će biti novih sličnih eksperimenata, trebalo bi ga prije začepiti dobrim plutom pa bi se taj problem možda izbjegao. No, boca na koju su se primile školjke ostaje prvorazredna atrakcija podruma PZ Vrbnik. Osim za gledanje, dostupna je rijetkima jer je cijena oko 1500 kuna.
Valomet rosé
Izvana ne izgleda tako lijepo poput Morskog Valometa, ali izvrsno osvježava. Brajdica, sansigot (sušćan), debejan, kamenina, sušić authtone su sorte kvarnerskih otoka od kojih Poljoprivredna zadruga Vrbnik radi ružićasti pjenušac. Dominira brajdica, u Dalmaciji poznata kao plavina, a ostale su sorte dobar začin.
Ah, da, Žlahtina...
Mnogi bi je naveli na prvom mjestu, no što se novo o njoj može reći? Ime joj potječe od riječi žlahten što znači plemenit, a nije izvorno s Krka. Tamo je doselila 80-tih godina 19. stoljeća. Podrijetlo joj je nepoznato, no pretpostavlja se da je iz okolice Novog Vinodolskog. Grožđe žlahtine iz vrbničkog polja daje lagana, osvježavajuća ljetna vina. S kamena kraj Jurandvora, vino je očekivano punije i ozbiljnije.
Pavlomir
To je ime sela, ali i vinarije u Vinodolskoj dolini, koju su još Rimljani zvali Vallis Vinearia, a u kojoj je prije 110 godina bilo čak 614 hektara vinograda, što je četiri puta veća površina od Vrbničkog polja. Filoksera je vinograde uništila, a tek 1994. odbnovili su ih prognanici iz Vukovara. Danas imaju 31 hektar vinograda u kojem je najviše žlahtine, a uzgajaju i chardonnay, cabernet sauvignon, frankovku te pinot bijeli. Od tri bijele sorte rade i odličan pjenušac "1288", koji je nazvan po godini kad je donesen Vinodolski zakonik. Isplati ih se posjetiti i zbog vina i zbog lijepog vinskog krajolika. Lijepa je i konoba Studec u Pavlomiru.
