Vjerojatno ne postoji osoba koja ne voli čips ili grickalice poput krekera i kokica. A upravo one čine našem organizmu jednu jako lošu uslugu - tjeraju nas da se prejedamo!
Zašto je tome tako, pokušat ćemo odgovoriti kroz kratki pregled hrane koju ne bismo trebali jesti tako često.
1. Čips: Svi jako dobro znamo kako je teško ostaviti vrećicu čipsa jednom kad ju otvorite!
Čips je toliko neodoljivo slastan da ponekad trebamo pravu čeličnu volju da bismo ga stali jesti. No zašto nam se to događa? Znanstvenici su istraživali što je to toliko zamamno u čipsu da ga gotovo nitko ne može pojesti samo par komadića. Stvar je u tome, što je čips prepun aditiva i tvari koje našem mozgu šalju signale da nam je to što jedemo "prefino" i da stalno želimo još!
Razlog takvom prejedanju je i količina soli i masti koja se nalazi u čipsu, a naš mozak na masnu i slanu hranu reagira tako da je želi samo što više. Kako doskočiti tome da se ne prejedete? Napravite sami domaći čips od krumpira (ili jabuka, batata...), tek s par kapi ulja i posoljen (još bi bolje bilo ako imate himalajsku sol pa ga posolite njome jer ona nije toliko štetna kao morska - naravno, u normalnim količinama).
2. Slično kao i s čipsom, prženi krumpirići će vas također natjerati da se prejedete. Uzrok tomu je ponovno prženje u ulju, sol i osjećaj gladi kada ih jedete. Naime, prženi krumpirići, baš poput čipsa, sadrže malo ili gotovo ništa vlakana i hranjivih tvari, te kada ih jedemo, stalno želimo još. Zato što organizam čeka kad će konačno dobiti neke proteine, vlakna i slično, a u krumpirićima toga nema.
Stoga, najbolje ih je jesti uz neku drugu hranu - primjerice kuhano meso i salatu, jer tako nećete pojesti previše samih krumpirića. Ali, još bolji prijedlog za zamjenu krumpirića je da napravite krumpiriće od batata ili običnog krumpira pečene u pećnici. Tako će biti s puno manje masnoće, ali i soli, jer ih možete samo malo pokapati i posoliti prije pečenja.
3. Još jedan dobar prijatelj prilikom gledanja filmova ili televizije su i krekeri. Oni također sadrže vrlo malo vlakana, proteina i zdravih sastojaka tako da, kada ih jedemo, stalno želimo još. No, sol u njima isto puno pomaže u tome da ih pojedemo puno više nego smo mislili.
Zato predlažemo, napravite domaće zdrave krekere kojima ćete kontrolirati sastojke (dakle neće imati još i aditive uz sol i masnoće) i uživajte u njima bez grižnje savjesti! A možete ih jesti s nekim zdravim namazom, poput hummusa.
4. Možda je ustvari stvar u filmovima, a ne u hrani koju jedete? :o Jer sljedeće na popisu su nam kokice! Tko ne voli kada ode u kino, ili doma dok gleda film, pojesti zdjelu kokica? Jednako kao i već navedene grickalice, kokice su dosta masne i slane i nemaju previše hranjivih tvari u sebi te nas samo tjeraju na to da ih pojedemo više nego smo planirali. Ok, imaju nisku kalorijsku vrijednost, ali ako radite primjerice one za mikrovalnu, s maslacem, i kalorije se povećavaju.
Zato predlažemo, napravite kokice sami, ali ne u mikrovalnoj, već ih ispecite u nekom starom limenom ili aluminijskom loncu (ili bilo kojem kojeg imate za tu svrhu) i koristite tek par kapi ulja i malo soli. Vjerujte nam, bolje ćete se osjećati! Čak i ako ih pojedete sve!
5. Zadnje na popisu našle su se možda neuobičajene grickalice, ali jednako ih se možemo prejesti kada ne pazimo, a to su orašasti plodovi. I tu ne mislimo na orahe, lješnjake ili bademe, već mislimo na one pržene i slane - poput pistacija. Ovdje ubrajamo i prženi kikiriki (iako nije orašasti plod) ali njega kada se jednom dočepamo - teško ispuštamo iz ruku. Još ako je pržen pa prekriven nekim slasnim omotačem od tijesta, koje je isto slano i prepuno aditiva, našim okusnim pupoljcima nema veće radosti! I stvarno je teško stati kada jednom otvorite vrećicu pistacija ili kikirikija.
Zato predlažemo, uzmite radije kikiriki u ljusci ili neslane pistacije. A dobra zamjena su i lješnjaci i orasi koji su tek osušeni, nisu prženi u ulju ili posoljeni.
I to je to, nadamo se da ćete paziti kada ćete sljedeći put otvarati vrećicu čipsa ili kupovati kokice u kinu!
