Od prošlog tjedna imamo još jedan domaći proizvod u registru zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla Europske unije. Riječ je o finoj, ljutoj slavonskoj kobasici kojoj rijetko tko može odoljeti.

Slavonska kobasica definira se kao trajna fermentirana kobasica proizvedena od usitnjenog svinjskog mesa i slanine (udio mesa iznosi najmanje 70%), uz dodatak kuhinjske soli i začina (usitnjene sušene ljute i slatke paprike, češnjaka, a ponekad i mljevenog papra). Ovaj nadjev stavlja se u tanko svinjsko crijevo. Postupak proizvodnje slavonske kobasice traje minimalno 45 dana – u tom periodu nadjeveno tanko crijevo podvrgava se procesima fermentacije, dimljenja, sušena i zrenja.

Slavonska kobasica izduženog je oblika i proizvodi se, naravno, na području Slavonije. Njezina proizvodnja je dio gastronomskog identiteta Slavonije, i kao takva dio tradicije, kulture i načina života lokalnog stanovništva u Slavoniji, a nastala je iz tradicionalna svinjokolje, jednog od najvažnijih običaja slavonskog sela. Kao takva, naravno, uz druge suhomesnate i ostale prehrambene proizvode karakteristične za ovaj dio Hrvatske, slavonska kobasica dio je i uobičajene turističke ponude.

Sada dakle Hrvatska ima 41 poljoprivredni i prehrambeni proizvod čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla. Time su zaštićeni od zlouporabe ili oponašanja naziva i krivotvorenja proizvoda.

Na toj listi su slavonski i baranjski kulen, bračko maslinovo ulje, dalmatinska panceta, dalmatinski pršut, drniški pršut, istarski pršut, lička janjetina, lički krumpir, malostonska kamenica, međimursko meso 'z tiblice, ogulinski kiseli kupus, paška janjetina, paška sol, paški sir, poljički soparnik, rudarska greblica, varaždinski klipič, zagorski puran, zagorski štrukli i brojni drugi. Prvi hrvatski autohtoni proizvod koji se našao na ovoj listi je krčki pršut koji je na listi registriran kao zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla 14. travnja 2015. godine.