Poklade su, milo janje moje, barem da su u godini troje, stihovi su to bećarca i sažetak priče o pokladnim jelima požeškoga kraja, ali i Slavonije općenito, piše Maja Žebčević Matić, etnologinja i viša kustosica Gradskog muzeja Požega na blogu Muzej u loncu.

Za pokladnih dana nije se štedjelo na veselju, a niti na jelu i piću - barem kako je tko u to doba imao.

- U Požeštini poklade su se nazivale i ćoraci. Počinjali bi mjesec dana prije Čiste srijede ili četrdesetnice boljim ručkovima. Uživalo se koliko bi tko imao, a poput bajke, otkucavanjam ponoći počinjala je Pepelnica i raskoš bi se najednom pretvorila u siromaštvo, a kočija bi opet postala bundevom. Zaogrnuti ponovno u sivu svakodnevicu, svi bi pohitali u crkvu, posipajući se pepelom poslije tjedana neumjerenosti, a domaćice su od ranog jutra pepelom ribale lonce, tepsije i tanjure od masti. Tko god je bio u stanju, nastojao je zapamtiti sinoćnji posljednji zalogaj jer bi upravo to jelo, prema vjerovanju, pomagalo kod žgaravice kad bi ih zatekla tijekom godine - otkriva Maja Žebčević Matić.

Iako si ga danas može priuštiti gotovo svatko, dizano tijesto prženo na masti nekad je bilo luksuz.

- Krofne, bebe i poderane gaće pržene na masti pravile su se rijetko, samo o kolinju i pokladama, valjda zbog luksuza trošenja velikih količina te nekada davno dragocjene namirnice. Uz okrugle krofne, kojima su ponegdje u sredini bušili rupu da se brže i bolje isprže, za svako dijete u kući od ostataka tijesta koje su premijesili, iskrojili su i po jednu bebu te poderane gaće - dodaje poznavateljica običaja.

U Gunji su nastale jedinstvene poslastice – gojtani, koji se jedino tamo i prave.

- Njihovi gojtani, ne samo da se peku u dubokoj masti nego imaju puno više jaja i mlijeka nego austrougarski krofni. I ono što je najdojmljivije, oblikom nalikuju na gojtane, odnosno ukrasne gajtane na seljačkim kabanicama, koje su nekad izrađivali obrtnici iz Županje. Onako smotani, naprosto traže da ih se jede u društvu kidajući i masteći se. A kako li je samo duhovit način prženja gojtana! Lijevak, nekad probušena tikva, puni se smjesom malo debljom neg’ palačinci, kako kaže baka Marica Markoljević, pa se sipa u vruću mast u krug od sredine posude prema rubovima, dok je god ima. Slani, od ono malo šećera brzo porumene, dovoljno ih je protresti s posudom pa nakon koje minute okrenuti - objašnjava etnologinja. Maja Žebčević Matić piše i kako je popularni doughnut u Ameriku došao iz istog izvora kao i kovrtanji u Špišić Bukovicu.

- I dok preko Atlantika na ovoj popularnoj slastici zarađuju lanci proizvođača, u Špišić Bukovici i okolnim selima kovrtanji, koje su nekada djeca od kuće do kuće u vrijeme poklada sakupljala uz pjesmicu ‘Za konoplju i za lan i za masni kovrtanj’ te kao plijen naticala na štap, gotovo da su osuđeni na zaborav - otkriva etnologinja.

Ova tradicionalna pokladna poslastica iz okolice Virovitice u sebi čuva tajnu nekadašnjih najstarijih obrednih suhih okruglih kolača s rupom bez šećera, za prošlih vremena spretno spojenih s dizanim krofnama koje su u ove krajeve sa sjeverozapada doplivale na masti istjerivanjem Osmanlija. Te smo informacije doznali zahvaljujući Muzeju u loncu - projektu koji je pokrenut sa željom Etnološkog odjela Gradskog muzeja Požega da poticanjem otkrivanja zaboravljenih jela, sakupljanjem recepata, rekonstrukcijom i dokumentacijom njihove pripreme pridonesu rasvjetljavanju spoznaja o tradicijskoj prehrani Požege i Požeštine, ali i cijele Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema krajem 19. i početkom 20. stoljeća.

KOVRTANJI BAKE SLAVE

SASTOJCI:

• 50 dag mekog brašna
•  kvasac, žličica šećera
• 2 dl mlijeka
• 2 jaja
• 2 žlice ulja
• 1/5 žličice soli
• mast za prženje

      PRIPREMA:                                                                                                                                                                        

1. U mlakome mlijeku otopite šećer, 1,5 žlica brašna i kvasac.Brašno prosijte, dodajte jaja, sol i dignuti kvasac. Zamiješajte sastojke i dodajte ulje.
2. Tijesto dobro izradite i ostavite pokriveno da počiva dok se ne digne. Okruglim kalupom napravite kovrtanje i pustite ih da se dižu.
3. Zagrijte mast. Kod stavljanja kovrtanja u mast u sredini prstima napravite rupu. Kad se kovrtanj zarumeni s jedne strane, okrenite ga na drugu stranu. Pečene kovrtanje stavljajte na upijajući papir. Pošećerite svaki posebno.

Recept je pripremila Vera Marčeta prema savjetima Slave Kalenik iz Špišić Bukovice.

KROFNE I BEBE OBITELJI IVIĆ

SASTOJCI: (za 60-ak krofni i beba te 20-ak poderanih gaća): 

• 2 kvasca
• 3 jaja
• 2 kg brašna (miješano glatko i oštro)
• 3/4  l mlijeka 
• 3 žlice šećera

PRIPREMA: 

1. U malo toplog mlijeka razmrvite kockice kvasca uz dodatak šećera i brašna. U temperirano brašno dodajte razmućena jaja, uzdignuti kvasac, šećer i mlako mlijeko, koliko treba da se dobije mekano tijesto.
2. Nauljenim rukama namažite posudu u kojoj se zamiješalo tijesto, kako bi se bez puno diranja poslije dizanja moglo istresti na radnu površinu. Prekriveno tijesto ostavite dizati na toplom.
3. Dignuto tijesto istresite na radnu površinu, lagano rastanjite te čašom ili okruglom modlom oblikujte krofne. Ostatak tijesta premijesite, rastanjite, narežite na kvadrate prorezane na dva mjesta za poderane gaće, odnosno oblikujte bebe prstima i nožem, koje se neće tako dići kao krofne.

Pržite u dubokoj posudi na zagrijanoj masti. Pospite sitnim šećerom ili dodajte pekmez od šljiva.

Recept je pripremila obitelji Ivić u Golom Brdu.