Prekrasan kraj 30-ak kilometara sjeveroistočno od Zagreba s pravom se diči jednom od najosvježavajućih, a nažalost i najpodcjenjenijih sorata vinove loze zbog koje se u proljeće i ljeto isplati krenuti na izlet. Kraljevinu spominje još 1841. glasoviti ampelograf Franz Xaver Trummer koji je sredinom prošlog stoljeća popisivao hrvatske sorte. Daje vrlo užitna vina niskih alkohola, nježnih aroma i malo izraženije, ali ugodne kiselosti. Zbog tih se osobina savršeno slaže s malo mineralne vode što nikako ne treba shvatiti kao loše. Dapače, gemišt od primjerenog i dobrog vina, a kraljevina daje baš takva, jedan je od najboljih koktela. Teško je zamisliti bolje piće za dulja druženja tijekom toplih popodneva i večeri. Ukratko, obožavam kraljevinu koja ima nekoliko tipova, spominju se crvena, mirisava, zelena, pikasta, dišuća, a zovu ili su je zvali još i imbrina, brina, moravana, cesarščina, konigstraube, portugieser roter. Ta sorta nije jedini razlog za odlazak u Prigorje. Ima tamo odličnih vina iz najpoznatijih vinorodnih zemalja pa će preporuka, umjesto po cijenama koje su vrlo prijateljske, biti kategorizirana po tom davnom podrijetlu.

Vina od francuskih sorata:

Sauvignon bijeli je na prvom mjestu. U relativno hladnom zelinskom podneblju ova mirisava sorta daje nježna vina čiji mirisi ne zamaraju nego zavode. Favoriti su sauvignoni Puhelek-Purek iz Gornjeg Psarjeva te Prigora iz Bedenice.

Chardonnay se raširio cijelim svijetom pa je i ovdje pustio korijenje, a najbolja vina imaju obitelji Kos-Jurišić i Jarec-Kure. U njihovim vinarijama treba svakako kušati i sivi odnosno bijeli pinot.

Crni pinot je odličan kod Željka Kosa, a finu mješavinu crnog pinota i syraha ima obitelj Jarec-Kure. Graševina je, što se manje zna, također francuska sorta, samo što se u svojoj postojbini nije snašla ni približnokao u Austriji, Sloveniji i, naravno, Hrvatskoj. Tko želi probati drukčije graševine od slavonskih i podunavskih, u središtu Zeline treba posjetiti Branimira Žigrovića koji je 2008. pobijedio na kutjevačkog Festivalu graševine, a u okolici nježna vina od te vruće sorte imaju Čegec, Ljubekov Gaj, Prigora, Puhelek-Purek...

Vina njemačko-austrijskog podrijetla: 

Rajnski rizling. Zemlja kraljevine ne može bez kralja bijelih sorata. Za svaku pohvalu su rizlinzi Željka Kosa, Prigore, Zdravka i Krešimira Puheleka... Kerner je križanac rizlinga i crvene sorte trollinger koju zovu i vernatscha. Rade ga obitelji Željka Kosa te Kos Jurišić.

Zweigelt je još jedan križanac, ovaj puta crvenih sorata frankovke i lovrijenca, a može ga se probati kod obitelji Čegec.

Vina talijanskih sorata:

Traminac Čegec prvo je ekološko vino u Hrvatskoj. Senzacionalan slatkiš bila je izborna berba prosušenih bobica 2001. Manzoni je iskrižan u talijanskom mjestu Coneglione 1930. od rizlinga i bijelog pinota. Radi ga obitelj Jarec-Kure.

Pjenušci:

Obitelj Puhelek Purek i vinarija Prigora rade vrlo osvježavajuće i ukusne pjenušce od kraljevine. Željko Kos ima izvrstan bijeli brut pjenušac Anita od kraljevine, graševine i chardonnaya te Anita rose od frankovke.

I savjet za kraj: Kad okupite ekipu, unajmite kombi s vozačem. Koji god podrum da posjetite, nećete lako iz njega izaći. Zbog dobrih vina, ali i zbog dobrih ljudi.