Lussekatter - švedska slatka peciva sa šafranom

Dalibor Ikić
Prosinac je ono idealno doba godine kad svi ljubitelji fine hrane (bez grižnje savjesti) mogu u njoj uživati doslovno svaki dan. Uostalom, ne kažu ljudi bez veze da se tijekom blagdana kalorije ne broje. Bez obzira koji od njih slavili i u kojem dijelu planete, ono što sve povezuje je dobrota, ljubav, zajedništvo te već spomenuta fina hrana. Pa zato uživajte u ovim danima...
Vidi originalni članak

Ako ste ikad u ovo doba godine pohodili sam sjever Europe, vjerojatno se sjećate tamnih dana s tek nekoliko sati prigušenog sunca. Zato se u Švedskoj posebno iščekivao dan Sv. Lucije (lux - svjetlo) koji je označio neke svjetlije dane koji dolaze.

Treba napomenuti kako je prije nekoliko stotina godina on padao dva tjedna kasnije (jer se u Europi koristio stari julijanski kalendar) pa se radilo o zimskom solsticiju nakon kojeg i doslovno dani koji dolaze bivaju sve dulji. Kalendar se promijenio, Švedska je prihvatila protestantizam (u kojem se ne slave sveci), ali počast Luciji ostala je do današnjih dana.
 


Luciadagen (Lucijin dan) je Šveđanima važan gotovo kao neki državni praznik. Proslave se održavaju diljem zemlje, a obilježene su pjesmom i procesijama mladih djevojaka i dječaka, obučenih u bijele halje. Djevojke nose svijeću kao simbol svjetla u rukama, a dječaci papirnate zvijezde (negdje i kape sa zvijezdama). Međutim, sve su oči ipak uprte u jednu djevojku koja na glavi nosi krunu od svijeća te, uz bijelu haljinu, ima oko struka omotanu crvenu vrpcu. Ta djevojka predstavlja Luciju i izabrana je glasovima svojih sugrađana pa je biti Lucija iznimna čast. 

Šveđani su svojoj dragoj Luciji posvetili i lussekatterr - slatka peciva sa šafranom, koja obožavaju ne samo na njen dan, već tijekom cijelog prosinca. Korištenje šafrana, najskupljeg začina na svijetu, samo dodatno naglašava koliko im je Lucija (ali i svi ovi dani) važna.

Bez brige, dovoljno će biti samo malo da im da prepoznatljivu boju i okus, neće vas baciti u preveliki trošak. Probajte ih i vjerujem da će vam postati jedna od omiljenih blagdanskih poslastica, bez obzira na to što niste Šveđani.

Želite li pak uživati u još više divnih delicija našeg novog kolumnista Dalibora, posjetite njegov blog moja-kuhinja ili Instagram profil daliborče.

 

Sastojci (za 16 peciva)

Tijesto:

  • 1-2 paketića (0,3) g šafrana
  • 1/2 žličice krupne soli
  • 1 žlica votke
  • 3 dcl mlakog mlijeka
  • 1 vrećica instant kvasca
  • 100 g šećera
  • 500 g glatkog brašna
  • 1 jaje
  • 90 g omekšalog maslaca

I još:

  • 30-ak grožđica (po mogućnosti većih)
  • 1 žumanjak
  • 1 žlica vode

Postupak pripreme:

  1. Stavite šafran i sol u mužar pa usitnite. Prelijte votkom i ostavite da odstoji minimalno pola sata.
  2. Grožđice stavite u vruću vodu da malo nabubre. Koristit ćete ih na kraju.
  3. Pomiješajte mlako mlijeko, kvasac i žlicu šećera pa ostavite na toplom da se kvasac aktivira.
  4. Ostatak šećera dodajte brašnu i pomiješajte. Dodajte lagano umućeno jaje, šafran s votkom i aktivirani kvasac s mlijekom. 
  5. Ako radite tijesto mikserom (kukom za tijesto), dobro ga izradite da se svi sastojci sjedine pa dodajte malo po malo kockice mekanog maslaca i miksajte dok se ne uklopi u tijesto. Formirajte kuglu i prekrijte krpom pa ostavite da naraste oko sat vremena (Ako ćete mijesiti rukama, dodajte odmah i maslac kad dodajete i ostale sastojke - bit će vam lakše).
  6. Podignuto tijesto prebacite na podlogu koju ste posipali brašnom pa izvaljajte u pravokutnik debljine otprilike 1 cm. Razrežite ga na 16 traka.
  7. Od svake trake formirajte tradicionalni "S" oblik pa slažite na lim s pek papirom (ostavite dovoljno razmaka). Premažite mješavinom jaja i vode te ukrasite i s po dvije grožđice. Ostavite pokriveno krpom još pola sata da se dignu.
  8. Pecite na 220 stupnjeva 9-10 minuta. Poslužite ih tople.

Dobar tek!

Posjeti Gastro.hr