Pršutarna i stancija Buršić: Obiteljska tradicija koja ima velike i inovativne planove

Proizvodi Pršutarne i stancije Buršić
Vidi originalni članak

Pršutarna i stancija Buršić iz Vodnjana u Istri krenula je s radom 1994. godine, tada pod nazivom "Kod Milana". To je ime njihove najjače karike i najneumornijeg čovjeka, a to je tata Milan, koji je i osnovao pršutarnu i stanciju, koju danas čini velika obitelj, odnosno već druga generacija. S radnicima, koji su kao dio obitelji, čine tim od šest zaposlenih, te su rado i često viđeni gosti na gastro izložbama diljem Hrvatske.

Ideja za otvaranje pršutarne došla je kada je Milan prestao raditi u velikoj tvrtki u Istri, tadašnjem Merkantu, koji je nažalost propao, a bili su vodeća pršutarna u Istri sa proizvodnjom skoro 30.000 pršuta godišnje.

Danas je Pršutarna Buršić jedina pršutarna u Vodnjanu te se ubraja u jednu od većih objekata proizvodnje u Istri. Sva proizvodnja je njihova domaća proizvodnja. Prodaja polako napreduje, jer se i sami trude približiti proizvod kupcu, ali i raditi sa srcem, kako bi ostali prepoznatljivi na tržištu. Zadnje dvije godine u pandemiji su im bile, kao i svima, teške, ali su njihovi vjerni kupci kroz mnogobrojne kanale uspjeli doći do njihovih kvalitetnih proizvoda.

Najtraženiji proizvod je panceta, a imaju i špaletu

Na tržištu imaju pršut, pancetu, kobasice i zarebnjak te najnoviji istarski čips i špaletu (što je prednja svinjska noga). Na svojem imanju stvorili su održivi razvojni krug, od pršutarne i proizvodnje suhomesnatih delicija koje nude u svome restoranu, zajedno za svim istarskim autohtonim jelima kao što su: fuži, njoki, pljukanci s tartufima, maneštra, kupus i kobasice i nezaobilazna špaleta, koje na kraju nadovezuju s ponudom i prodajom u vlastitom mini dućanu u kojem se može pronaći sve što Istra nudi: vina, rakije, med, maslinovo ulje, sir i naravno, njihovi proizvodi.

Zadnjih deset godina krenuli su u novu avanturu, htjeli su vratiti špaletu na stolove. To je jelo koje se tradicionalno uvijek spremalo za Uskrs. U Istri se ona sprema tako da se polusuha reže na nož, malo deblje od pršuta te se okreće na toplom maslinovom ulju i zalije malvazijom ili teranom. To je špaleta giravolta.

Jednostavno, htjeli su da i mladi znaju koliko je to glavno jelo jednostavno za pripremu, ukusno i brzo spremno za posluživanje. I tako na Uskrsni ponedjeljak već više od deset godina, spremaju na svome imanju manifestaciju koja nudi šest do osam vrsta jela po promotivnim cijenama te cjelodnevni besplatan program za djecu i odrasle.

Ističu da je kod njih ulaganje svakodnevno, jer žive i rade na stanciji, tako da svaki dan svaka sitnica mora biti na svome mjestu i svaki dan je s nečim žele osvježiti, tako kad god da gost dođe, osjeti da se tu zaista radi s ljubavlju. U zimskim mjesecima uvijek su veća ulaganja, od obnove, dozidavanja, ulaganja u nove tehnologije do nabave sirovine.

U doba korone nastala je ideja Istarskog čipsa, ustvari to je prvi hrvatski suhomesnati čips, a radi se od pancete, a ne od krumpira s okusom pancete, što ljude često iznenadi.

Prva boutique pršutarna u Istri

Izvoz imaju u više zemalja, usko surađuju sa susjednim državama -  Austrijom, Slovenijom..., ali još uvijek najviše prodaju na domaćem tržištu. Plan im je kroz godinu, dvije, dok se stabilizira sve, polako se više okrenuti prema vanjskom tržištu, a neke pregovore već odrađuju te će s njima izaći kada budu završeni.

Planovi za razvoj postoje, a najveći je povećati pršutarnu tj. napraviti zanimljivu "boutique" pršutarnu po uzoru na susjede Talijane, koji imaju tu dozu estetike i vizualnog dojma u svemu što rade. Mikela Buršić ujedno je i školovana dizajnerica interijera, koja ima za cilj napraviti pršutarnu za gušt. To znači da pršutarna ima fotelje, odnosno kauč, baš kao da ste doma, na kojima opušteni promatrate kako pršuti i ostale delikatese vise sa stropa, naravno, s mogućnošću degustacije istih. Najveći joj je plan kaže, zadržati tradiciju i kvalitetu, odnosno očuvati predanost s kojom rade. To znači ostati mali, ali i biti veliki u poslu koji rade.

Kod Buršića se za blagdane na Badnjak jede domaći bakalar s posuticama, za Božić se sprema sarma, pečenje i kako bi rekli kolač Pan di Spagna ili mramorni kolač te fritule. Kroz godine se sve to nadopunjuje, ali Božić bez malo pršuta i toplih fritula ne prolazi.

Proizvodi pršutarne Buršić mogu se pronaći u delikatesnim trgovinama u Zagrebu: Mini mljekare Veronika, Grga Čvarak, Vesna Loborika i Škarnicl;
U Rijeci: Mini mljekare Veronika te Pršutarni i Stanciji Buršić, Fažanska cesta 25, u Vodnjanu.

Fotografije: Vedrana Orlović

Posjeti Gastro.hr