Špajza 12. listopada 2018.

OPG Siladi: O eko proizvodnji, cijenama i receptu za međimurske trgance

foto: Lidija Lončarić
gastro postao gastro.24sata.hr
Od kada smo se prvi put susreli s međimurskim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvom Siladi, u potpunosti smo zaboravili na industrijske proizvode te i danas koristimo njihove proizvode koji jelima daju neku dozu domaćih okusa, prirodnosti i bogatije note. Nije dugo trebalo i počeli smo se raspitivati tko iza čitavog projekta stoji, a zatim i otkrili kako i gdje njihovi proizvodi nastaju.

Naš prvi susret s njihovim proizvodima dogodio se na najpopularnijoj zagrebačkoj tržnici, Dolcu, gdje su nas već na prvu osvojili degustacijama, a zatim i kvalitetom te niskim cijenama, a kada smo se bacili na organizaciju trećeg gastro meetup-a s našim blogerima, znali smo kako je upravo ova ekipa vrijednih Međimuraca idealan odabir za predstavljanje široj javnosti.

 

Možda vas zanima... Treći gastro blog meetup u znaku tijesta, kave, dobrih mirisa i okusa Špajza

 

 | Author: Lidija Lončarić foto: Lidija Lončarić

 

OPG Siladi je obiteljsko gospodarstvo koje se bavi ekološkom proizvodnjom žitarica, brašna, mahunarki, ulja i još mnogo toga. Pričali smo s Anom Novak i Željkom Siladi i otkrili koja brašna su najbolja u kojim jelima, koje je ulje najbolje za prženje, a koje za pečenje, zašto su eko proizvodi često skuplji od onog što možemo priuštiti, a dobili smo i recept za međimurske trgance sa zeljem. 

Siladi gospodarstvo nalazi se u Kotoribi, nedaleko Čakovca, a proizvodnjom i preradom poljoprivrednih sirovina bave se već više od 20 godina. Kukuruz, tikva golica, suncokret i ječam u njihovoj se proizvodnji pretvaraju u finalni proizvod spreman za prodaju na policama, a zatim i konzumaciju u domovima diljem Hrvatske.

 

 | Author: Siladi foto: Siladi

 

"Snaga našeg OPG-a  je u tome da imamo mnogo različitih proizvoda koje sami i proizvodimo, prerađujemo i pakiramo te na kraju prodajemo na vlastitim kioscima ili pak opskrbljujemo druge dućane. Takvim pristupom možemo garantirati kvalitetu finalnog proizvoda koji ide kupcu", rekla nam je Željka Siladi.

Otkrili su nam i kako su posao pokrenuli upravo zašto što sami vjeruju u ono što proizvode te kako je njihov cilj pružiti ljudima hranu za koju će znati gdje je rasla, kako se obrađivala i, na kraju, kako je u njihove domove i stigla. 

"Mi sami izbjegavamo uvozne prehrambene proizvode, pa probamo i naše kupce zainteresirati za to da odaberu domaće. Smatramo da bi ljudi trebali biti orijentirani lokalno, jer najbolje je hraniti se namirnicama koje rastu u našem vlastitom okruženju i u vrijeme njihove prirodne zriobe."

 

 | Author: Siladi foto: Siladi

 

Njihov asortiman većim se dijelom temelji na najrazličitijim brašnima te tako u ponudi imaju različite tipove pšeničnih brašna, pirovo, konopljino, bučino, heljdino, proseno, raženo, laneno, zobeno i ječmeno. Svaka od ovih vrsta brašna, govori nam Željka, može se koristiti za pripremu baš svih vrsta tijesta, od kruha do kolača ili domaće tjestenine, a mogu se i miješati međusobno ili sa sjemenkama koje im pak zatim daju na posebnoj kvaliteti. Također, dodaje, neka od njihovih brašna primjerena su i za one koji izbjegavaju gluten.

Osim brašna, tu su i neka nova, drugačija i kvalitetnija ulja od onih koje obično trpamo u košarice u trgovinama. 

"Od ulja imamo bučino toplo i hladno prešano, a sva ostala su hladno prešana i tu ubrajamo laneno, konopljino, suncokretovo i repičino. Repičino ulje najbolje se pokazalo kod pečenja na tavi ili u pećnici. Daje specifičnu i puniju aromu hrani.

Hladno prešano suncokretovo ulje je izvor vitamina E i svi koji žele probati pravo suncokretovo ulje – trebaju ga stavljati u salate i općenito hladna jela zbog prekrasnog okusa. Zagrijavanjem se gube njegova hranjiva svojstva, pa se ne preporučuje na njemu peći. Ono je kao i lješnjakovo ulje odlično za korištenje u kozmetičke svrhe. Koža voli hladno prešana ulja, pa ih i u tu svrhu možemo koristiti jer vrlo blagotvorno i hranjivo djeluju na ten."

 

 | Author: Zvonimir Ferina foto: Zvonimir Ferina

 

Dotakli smo se i teme cijena ekoloških proizvoda, ali i same zainteresiranosti kupaca za zdravije proizvode koji čak i danas, u godinama kada je gastronomska ponuda itekako napredovala, ostaju stajati na policama zbog nedovoljnog interesa. Željka nam je rekla kako se svijest o pozitivnih stranama eko proizvoda svakako podigla, no zbog različitih troškova koje proizvođači moraju podmiriti u procesu proizvodnje, cijene ne mogu biti niže, pa kod ljudi još uvijek postoji doza sumnje. No, postoji jednostavan način koji će potvrditi kvalitetu, a samim time i opravdati cijenu. 

"Mislim da su ljudi upoznati s time da postoji ekološki uzgoj, ali ga različito tumače. Definitivno se podigla svijest ljudi o tome da bi trebalo paziti na prehranu i porijeklo namirnica koje jedemo. Mi u OPG-u dajemo veći značaj tome da je proizvod kojeg ponudimo tržištu iz vlastite proizvodnje domaći te iz uzgoja kojeg sami kontroliramo i da kod prerade ne dodajemo nikakve aditive niti bilo kakve konzervanse, pojačivače okusa, umjetne arome i tome slično. Ta garancija kvalitete proizvoda nam je najvažnija, a i kupci su već to prepoznali.

Kupci koji traže ekološki proizvod moraju znati da taj proizvod mora biti certificiran što znači da ga mora pratiti ekološki certifikat te mora biti tako i deklariran. Dakle, ako im trgovac kaže da je proizvod ekološki, morao bi to moći dokazati na taj način. Kupac bi se pak morao educirati o tome što točno traži i da li su mu prihvatljive cijene tih proizvoda koje su s razlogom više od konvencionalnih proizvoda.

Hrana koja je zdrava i kvalitetna nije nužno ona koja ima eko certifikat. Ako je možeš sam doma uzgojiti – znaš najbolje kakva je. To nažalost nisu svi u mogućnosti, pa nabavljaju hranu gdje smatraju da je za njih najbolje. Cijene eko proizvoda su više jer je samog fizičkog rada oko proizvodnje tih proizvoda puno više. Tu je i cijena same certifikacije, a prinosi su često manji nego u konvencionalnoj proizvodnji.

S obzirom na to da je kvaliteta tih proizvoda bolja, sasvim je u redu da i cijena to prati. Mi pokušavamo ne nabiti nepotrebne marže i omogućiti svima da kupe domaće. To je teško i zarada nije pretjerana, ali kako god dugo budemo tako mogli – ostat će tako", objasnila nam je Željka.

Siladi proizvode možete kupiti u Kotoribi na njihovom gospodarstvo, a pronaći ih možete i na tržnici Dolac te na tržnicama u Koprivnici, Čakovcu i Varaždinu. Od 30. studenog ove godine imaju i štand u Arena centru u Zagrebu gdje će vam ljubazne prodavačice, uvjerili smo se sami, ispričati baš sve što vas zanima o pojedinom proizvodu.

 

 | Author: Lidija Lončarić foto: Lidija Lončarić

 

Željka nam je na kraju rekla i kako su najčešća pitanja kupaca na njihovim prodajnim mjestima vezana upravo za upotrebu proizvoda. Kupce zanima kako iskoristiti pojedini proizvod, kako pripremiti neke od njihovih čajeva ili ulja, pa tako trenutno rade na tome da uz svaki recept dodaju i pokoji recept. Tako su Ana i Željka s nama odlučile podijeliti recept za jednostavne međimurske trgance sa zeljem koji vam donosimo u nastavku.

Potrebno vam je:

  • 300 g Siladi brašna t-850
  • 200 g Siladi Heljdinog brašna
  • 1 jaje
  • sol
  • 0,5 dl Siladi suncokretovog ulja
  • vode po potrebi
  • 1 žlica kosane masti (ili maslaca po želji)
  • 1/2 glavice zelja
  • sol

Postupak pripreme:

  1. Zamijesite tijesto od brašna, jaja, soli, ulja i vode.
  2. Tijesto trgajte i ubacujete u vrelu slanu vodu. Kad isplivaju i kuhani su ,ih ocijedite.
  3. Zelje sitno nasjeckajte i popržite na ulju dok ne posmeđi.
  4. Kad je pečeno,dodati žlicu kosane masti (ili maslaca).
  5. U pečeno zelje usipati ocijeđene trgance i dobro promiješati.
  6. Ostaviti da kratko odstoji pa poslužiti.

Dobar tek!
 

Komentari 0
Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.