Moslavina već u imenu ima – vina
Cijeli svijet zna da je još 1923. dječak Dragutina Tadijanovića počeo pjevati u sjeni vrbe, no samo je dio moslavačkog vinskog svijeta čuo bardovu pjesmu iz sjene vinove loze: "Drago mi je što sam ovdje bio. I ne samo bio – nego i Škrlet pio!"
Ima škrlet i svoju ulicu. Putovi do moslavačkih klijeti dobili su nazive sorti vinove loze i po tome je ovo prekrasno brdo iznad Lonjskog polja jedinstveno u svijetu. A nije škrlet ni jedina autohtona sorta. Moslavac je, mnogi će se zakleti, odavde krenuo prema sjeveru Mađarske gdje ga zovu furmint i sastavni je dio glasovitog Tokajca. Danas se tom sortom puno više bave Međimurci, koji ga zovu pušipel, te Slovenci, čiji je naziv šipon.
Autohtona sorta Moslavine i Pokuplja je i dišeća ranina ili petrinjska belina. Daje skladna vina specifične muškatne arome, no gotovo je nestala iz vinograda jedine vinske regije koja u svom imenu ima i riječ vina, a poznata je i po odličnim cijenama plemenite kapljice. Iako su vina dobra, kategoriju iznad 100 kuna morali smo izbaciti jer je teško bilo pronaći i tri butelje skuplje od 50 kuna pa predstavljamo po dvije do 30 kuna, od 30 do 50 i iznad 50 kuna.
Do 30 kuna:
Škrlet 2013. Miklaužić
Intenzivnog, finog i čistog mirisa u kojem dominira voćnost. Okus svjež, kiseline uravnotežene, tijelo lagano. To je opis Škrleta Miklaužić koji je u brojčanom skladu s berbom 2013. imao 13,3 posto alkohola. Redovito osvaja više od 85 bodova, što na većini ocjenjivanja nosi zlatnu medalju, a prije tri godine u Makarskoj na sajmu Dalmacija Wine Expo izabrali su ga kao najbolje vino uz sirove škampe na bračkoj skupi. Butelja je oko 35 kuna.
Rajnski rizling 2013. Košutić
Svježe vino, u špici koja bi mogla potrajati je fini rajnski rizling obitelji Košutić. Počeli su sa sedam redova vinograda, koji su stilizirani na etiketi i predstavljaju vizualni identitet vinarije, a danas polako osvajaju i zagrebačke vinoteke i restorane. Imaju dobru graševinu, fini škrlet, a ovaj rizling ugodnih kiselina, dobrog tijela i diskretnog mirisa po zelenom i bijelom voću, u njihovu podrumu stoji 30 kuna. (Na slici: Hrvoje Košutić u obiteljskim podrumima)
Od 30 do 50 kuna
Škrlet Jaram 2013.
Plodovi vatrenog dalmatinskog mentaliteta i plodne moslavačke zemlje su vina Jaram iz Repušnice pokraj Kutine. Tako se predstavlja obitelj koja u Vinogradskoj (zar ste sumnjali) ulici ima modernu vinariju i tamo vinificira lokalno česte svjetske vinske sorte chardonnay, graševinu, sivi pinot i rajnski rizling. Njihov sasvim lokalni škrlet 2013. bio je šampion prošlogodišnjeg ocjenjivanja Mosla-vina u Kutini. Butelja je u Vrutku 40 kuna.
Kosovec Zweigelt 2011.
Luda je ta sorta koju je austrijski profesor Fritz Zweigelt 1922. "napravio" u Klosterneuburgu križajući frankovku i lovrijenac. Ludo je rodna, ludi su joj i mirisi, među kojima se nađe i lovora, a ludi su i oni koji od nje pokušavaju napraviti dobra vina. Međutim, uspijevaju. Posebno Austrijanci, u nekim godinama i naš Ivan Enjingi, a, eto i Ivan Kosovec iz Popovače. Njegov zweigelt pristaje uz jela od teletine i junetine, a butelja je na vino.hr 49,90 kuna.
Više od 50 kuna
Kosovec Škrlet selekcija 2011.
Dok većina moslavačkih vinara preporučuje da se škrlet popije što prije, Ivan Kosovec i njega "štopa". Ne da prebrzo van iz podruma ni običan, a kamoli ovu selekciju za koju je dio vina maceriran, dakle odležao je na bobicama grožđa kako bi konačno vino bilo složenijih aroma i punijeg okusa. Vino koje se dugo radi, dugo i traje pa preporučuju popiti ga četiri do pet godina nakon berbe. Butelja je u Miva galeriji vina 73 kune.
Pjenušac Glamour Miklaužić
Škrleta ima i u pjenušavoj varijanti. Marko Miklaužić, jedan od, slavom i količinama, najvećih moslavačkih vinara, radi pjenušac Glamour brut od chardonnaya, bijelog i crnog pinota te škrleta koji tim burgundijskim sortama uobičajenima za pjenušava vina daje lokalni štih Popovače. Metoda je klasična, s drugom fermentacije u boci, a na talogu je odležao najmanje dvije godine. Preporučuje ga kao aperitiv, a u Gro- promu je butelja oko 120 kuna.