Špajza 13. veljače 2015.

Moslavina već u imenu ima – vina

Moslavina već u imenu ima – vina
Robert Anić/PIXSELL
gastro postao gastro.24sata.hr
Bakhov sin je u Moslavini osim brojnih vina pronašao i ulicu koja odaje počast autohtonoj sorti ovoga kraja.

Cijeli svijet zna da je još 1923. dječak Dragutina Tadijanovića počeo pjevati u sjeni vrbe, no samo je dio moslavačkog vinskog svijeta čuo bardovu pjesmu iz sjene vinove loze: "Drago mi je što sam ovdje bio. I ne samo bio – nego i Škrlet pio!"  

Ti stihovi, Tadijanovićevom rukom napisani 2001., krase zid vinske kleti moslavačke obitelji Mikša, koja je među najvećim proizvođačima škrleta, sorte nepoznatog podrijetla za koju mnogi vjeruju da je autohtona moslavačka, a ime je dobila jer ima ljubičaste (skarlatne) točke na bobicama. Neki kažu i kako su je nazvali prema njemačkoj riječi “scharlach” za dječju bolest s crvenim osipom. Zovu ga još škrtec, vinek žuti, ovinek slatki, osukač, maslec, žutak, a staro moslavačko ime mu je i žuti ovnek koje je dobio jer mu grozd izgleda poput ovnove glave.

Ima škrlet i svoju ulicu. Putovi do moslavačkih klijeti dobili su nazive sorti vinove loze i po tome je ovo prekrasno brdo iznad Lonjskog polja jedinstveno u svijetu. A nije škrlet ni jedina autohtona sorta. Moslavac je, mnogi će se zakleti, odavde krenuo prema sjeveru Mađarske gdje ga zovu furmint i sastavni je dio glasovitog Tokajca. Danas se tom sortom puno više bave Međimurci, koji ga zovu pušipel, te Slovenci, čiji je naziv šipon.

Autohtona sorta Moslavine i Pokuplja je i dišeća ranina ili petrinjska belina. Daje skladna vina specifične muškatne arome, no gotovo je nestala iz vinograda jedine vinske regije koja u svom imenu ima i riječ vina, a poznata je i po odličnim cijenama plemenite kapljice. Iako su vina dobra, kategoriju iznad 100 kuna morali smo izbaciti jer je teško bilo pronaći i tri butelje skuplje od 50 kuna pa predstavljamo po dvije do 30 kuna, od 30 do 50 i iznad 50 kuna.

Do 30 kuna:

Škrlet 2013. Miklaužić

Intenzivnog, finog i čistog mirisa u kojem dominira voćnost. Okus svjež, kiseline uravnotežene, tijelo lagano. To je opis Škrleta Miklaužić koji je u brojčanom skladu s berbom 2013. imao 13,3 posto alkohola. Redovito osvaja više od 85 bodova, što na većini ocjenjivanja nosi zlatnu medalju, a prije tri godine u Makarskoj na sajmu Dalmacija Wine Expo izabrali su ga kao najbolje vino uz sirove škampe na bračkoj skupi. Butelja je oko 35 kuna.

Rajnski rizling 2013. Košutić

Svježe vino, u špici koja bi mogla potrajati je fini rajnski rizling obitelji Košutić. Počeli su sa sedam redova vinograda, koji su stilizirani na etiketi i predstavljaju vizualni identitet vinarije, a danas polako osvajaju i zagrebačke vinoteke i restorane. Imaju dobru graševinu, fini škrlet, a ovaj rizling ugodnih kiselina, dobrog tijela i diskretnog mirisa po zelenom i bijelom voću, u njihovu podrumu stoji 30 kuna. (Na slici: Hrvoje Košutić u obiteljskim podrumima)

Od 30 do 50 kuna

Škrlet Jaram 2013.

Plodovi vatrenog dalmatinskog mentaliteta i plodne moslavačke zemlje su vina Jaram iz Repušnice pokraj Kutine. Tako se predstavlja obitelj koja u Vinogradskoj (zar ste sumnjali) ulici ima modernu vinariju i tamo vinificira lokalno česte svjetske vinske sorte chardonnay, graševinu, sivi pinot i rajnski rizling. Njihov sasvim lokalni škrlet 2013. bio je šampion prošlogodišnjeg ocjenjivanja Mosla-vina u Kutini. Butelja je u Vrutku 40 kuna.

Kosovec Zweigelt 2011.

Luda je ta sorta koju je austrijski profesor Fritz Zweigelt 1922. "napravio" u Klosterneuburgu križajući frankovku i lovrijenac. Ludo je rodna, ludi su joj i mirisi, među kojima se nađe i lovora, a ludi su i oni koji od nje pokušavaju napraviti dobra vina. Međutim, uspijevaju. Posebno Austrijanci, u nekim godinama i naš Ivan Enjingi, a, eto i Ivan Kosovec iz Popovače. Njegov zweigelt pristaje uz jela od teletine i junetine, a butelja je na vino.hr 49,90 kuna.

Više od 50 kuna

Kosovec Škrlet selekcija 2011.

Dok većina moslavačkih vinara preporučuje da se škrlet popije što prije, Ivan Kosovec i njega "štopa". Ne da prebrzo van iz podruma ni običan, a kamoli ovu selekciju za koju je dio vina maceriran, dakle odležao je na bobicama grožđa kako bi konačno vino bilo složenijih aroma i punijeg okusa. Vino koje se dugo radi, dugo i traje pa preporučuju popiti ga četiri do pet godina nakon berbe. Butelja je u Miva galeriji vina 73 kune.

Pjenušac Glamour Miklaužić

Škrleta ima i u pjenušavoj varijanti. Marko Miklaužić, jedan od, slavom i količinama, najvećih moslavačkih vinara, radi pjenušac Glamour brut od chardonnaya, bijelog i crnog pinota te škrleta koji tim burgundijskim sortama uobičajenima za pjenušava vina daje lokalni štih Popovače. Metoda je klasična, s drugom fermentacije u boci, a na talogu je odležao najmanje dvije godine. Preporučuje ga kao aperitiv, a u Gro- promu je butelja oko 120 kuna.

Komentari 0
Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.