Od običnog tijesta umiješenog od brašna, vode, malo soli i jaja nastaju maštovite punjene tjestenine. Naša zemlja s ponosom kao autohtono jelo predstavlja domaće zagorske štrukle, koji su proglašeni rješenjem Ministarstva kulture nematerijalnim kulturnim i zaštićenim dobrom Hrvatske. Štrukli se mogu pripremati i slani i slatki, mogu se kuhati i peći, a poslužuju se kao juha, predjelo, desert, glavno jelo i samostalno malo jelo. Kod svih varijanti vučeno tijesto se puni nadjevom od domaćeg kravljeg sira, uz dodatak kiselog vrhnja i jaja. Potom se savijaju, pomoću tanjura izrezuju u jastučiće, koji se kuhaju i peku. Kad dozrijevaju mlade tikvice i buće, miješaju se u tradicionalnu varijantu štrukli, a postoje još neke od maka i repe.
Ovisno o nadjevu, nazivaju se sirni štrukli, tikvači, makači i štrukli z repu. 'Štruklji' se pripremaju i u Sloveniji, najčešće u slatkoj varijanti sa skutom, orasima i makom. Tradicionalno kuhano tijesto punjeno mesom koje se poslužuje u Bosni i Hercegovini su klepe. U nekim dijelovima se nazivaju kulaci, a kvadratići se mogu nadjenuti i piletinom, te presavinuti i slijepljeni kuhati ili zapeći s kiselim vrhnjem. Slično jelo bosanskim klepava su manti, a često se nazivaju i turskim raviolima. Turci s ponosom tvrde kako su njihovi manti, stariji od talijanskih raviola, te dolaze iz vremena kada je Marco Polo tjesteninu donio iz Kine.
Pune se mljevenim mesom i poslužuju u umaku od jogurta, rajčice, češnjaka i mljevene crvene paprike. Njihova omiljena tradicionalna tjestenina je i 'samsa', punjena u obliku polumjeseca ili trokuta s nadjevom od mesa, bundeve, slanutkom i sirom zapečena u pećnici. Sibirskim raviolima nazivaju se pak pelmeni, jedna od najpoznatijih punjenih tjestenina u Rusiji. Najčešće se nadjeva mljevenim mesom i lukom, gljivama, povrćem i kiselim kupusom. Nešto veći polumjeseci od tijesta punjeni različitim nadjevima, među kojima je zasigurno onaj od luka, krumpira, svježeg sira i papra su poljski 'pierogi'. Poslužuju se s prženim lukom i slaninom, a u mini varijanti pune se kiselim kupusom, gljivama ili mesom, te se najčešće dodaju juhama.
U juhi se kuhaju i njemačke taškice od tijesta, 'maultaschen' specijalitet pokrajine Schwaben. Tradicionalno se poslužuju u tanjuru s juhom i gratiniranim kolutićima luka prepečenog na maslacu. Najčešće se pune mljevenim mesom, smjesom iz kobasica ili špinatom. Zasigurno najvećim izborom punjenih tjestenina mogu se pohvaliti Talijani. Osim tortelina i raviola koji se pripremaju s raznim nadjevima i oblicima, popularne su i 'mezzelune', mali polumjeseci s nadjevom od luka i bundeve, začinjene klinčićima i cimetom, posuti parmezanom.
Lumbardija je poznata po svome specijalitetu, trokutastim jastučićima od tijesta punjenima mesom bundeve i vrganjima, a Liguria po okruglastim 'cappellaccima' s nadjevom od zelenog začinskog bilja, jaja, svježeg sira i parmezana. Jastučići se kuhaju u slanoj vodi, peku u ulju ili pećnici, poslužuju s umacima od rajčice, mesa, prelijevaju otopljenim maslacem, prženom slaninom ili lukom. Punjene tjestenine se u nekim dijelovima svijeta termički obrađuju na dva načina; prvo kuhaju pa zatim peku. Na taj način poslužuju se i pelmeni, pierogi, austrijski jastučići od tijesta, dok Kinezi svoje 'dimsum' jastučiće kuhaju na pari u bambusovim košaricama, te peku na malo, ili prže u većoj količini ulja, u woku.