Bit će to jedna od najvećih smotri domaćih „prkača“ (mali, izvorni i tradicionalni kolači) u posljednjih nekoliko godina, a osim edukativnih sadržaja, „Prkačijada“ ima i natjecateljski karakter.
U sklopu programa održat će se „Mala prkačijada“, natjecanje učenika osnovnih škola iz Koprivničko-križevačke županije u spravljanju ovih tradicionalnih kolača, a u drugom dijelu natjecanje seniorki u spravljanju prkača. Internacionalnost festivalu daju inozemni gosti, pa je organizator pozvao slastičare iz Rusije, Češke, Moldavije i Slovenije. Iz Češke dolaze vrsni slastičari Daniela i Karel Schachl, iz Moldavije Marie Ursul, specijalistica za slastice, iz Slovenije, Alma Rekić, članica Kulinarične zveze Slovenije, najpoznatija slovenska slastičarka, iz Rusije Kumsiyat Mirzaeva, direktorica Fakulteta za gastronomiju Rusije i Nikolaj Baratov, potpredsjednik Ruske kulinarske federacije.
Oni će pokazati spravljanje prkača u njihovim regijama, a sudionici će ih moći u Virju i kušati. „Prkačijada“ se održava pod visokim pokroviteljstvom Koprivničko – križevačke županije, organizator je općina Virje, suorganizator OŠ „prof. Franjo Viktor Šignjar“ a generalni sponzor koprivnička „Podravka“.
KAKO SE SPRAVLJAJU PRKAČI?
"Prkači, prkačeci, drobni prkači, prkanci, prvkeci, sitni su kolači od tijesta koje se radi od brašna, masti, šećera, jaja i začina: papra, cimeta, klinčeca, ruma!", pojašnjava nam detaljnjo priču o prkačima Nada Matijaško voditeljica „Podravkinog“ Muzeja prehrane, i nastavlja.
Tijesto se tanko razvalja, a zatim reže želescima, limenim modlicama u obliku srčeka, ribica, bebica, zečeka, zvezdica ili se režu čašom. (Čašom se režu i „ribice“ - polumjeseci.) Žene su znale reći: „jedno testo – 15 feli kolača“, ili „9 feli z jedne struganje“. Modlice su domaćice i posuđivale od drugih kako bi imale što više „fela“. U prkače se može staviti malo praška za pecivo, malo sode bikarbone ili žličica salakalije (licitarske germe u prahu, amonijak bikarbonata). Naziv ovih sitnih kolačića očigledno je povezan s time što su to kolačići od prhkog (prkog) tijesta. Nazivaju se još i licitari, salagarci, paprenjaki. No, ovi paprenjaki nemaju reljefne otiske drvenih kalupa, nego se jednostavno režu modlicom ili čašom, sadrže papar, ponekad još i orahe ili med tako da su „braun“ boje. „Zamese se z mastjom, budu tvrdi ali za 2 dana odmeknu.“
Nazivi: licitari i salagarci, upućuju na vezu s proizvodima licitarskog obrta, odnosno na upotrebu licitarske germe (salakalije) koju su domaćice nabavljale kod licitara.
KRATKA POVIJEST PRKAČA
Između mnogih vrsta tradicijskih kolača u Podravini, o prkačima se u literaturi može naći vrlo malo. Najvjerojatnije se radi o kolačićima koje su domišljate Podravke umijesile po uzoru, s jedne strane na gradske suhe čajne kolačiće, a s druge strane na još dostupnije licitarske kolače, prilagodivši ih svojim mogućnostima i potrebama. Nastali su vjerojatno u 19. stoljeću, a svakako nakon što su se u kuhinjama uvriježili štednjaci tj. zidane peći s jednim ili dva rola jer prkači se ne peku u krušnim pećima.
Prkači nisu skupi kolači i moguće je da su i odraz skromnijih mogućnosti tijekom nekog povijesnog razdoblja, a različite varijacije oblika i dodatnih sastojaka omogućuju da se u kući za blagdane i svetkovine postigne željeni dojam obilja i blagostanja. Kako bi bili što raznovrsniji, pečeni prkači su se cukorili, mazali pekmezom, kavom divkom, jajcetom ... (Ivan Lacković – Croata u sjećanjima o Božiću ispričao je: „Moja je mama od istog tijesta pekla tri vrste prkača, jedne je mazala žumanjcem, druge posipala kavom divkom, a treći su bili bez dodatka.“)
Prkači su obogaćivali blagdanski i svečani podravski stol brojnim varijacijama: raznim oblicima, raznolikim završnim premazima, različitim okusima i mirisima zbog dodanih sastojaka i začina. Mnoge starije Podravce upravo će prkači, fini sitni kolačići, asocirati na Božić. No, pekli su se i za Uskrs, za svate, nosilo ih se kao dio „pogače“ u posjet rodilji, veselili su im se radnici kod vršidbe žita i u puno drugih prigoda kad su se ljudi okupljali za blagdana, zabave i druženja.
Dođite u Virje, zaljubite se u Podravinu!
