Limun se nerijetko servira uz topao čaj i med te predstavlja originalno prirodno pakiranje vitamina C. Znanstvenici ga zovu Citrus limon, a odlikuje se ovalnim oblikom i žutom bojom kore. Unutrašnjost limuna podijeljena je na kriške pa prosječan limun sadrži osam do deset kriški. Iako je okus limuna izrazito kiseo i ima poznati "skupljajući" učinak, limun je i pravo osvježenje. Sok se koristi kao osvježavajući napitak, blag antiseptik i adstrigens.
Dvije osnovne vrste limuna su Eureka i Lisabon. Vrsta Eureka ima tvrđu koru i kratak "vrat" na jednom kraju te nekolicinu koštica, dok vrsta Lisabon ima glatkiju koru, nema "vrat" i uglavnom ne sadrži koštice. Uz spomenute kisele limune, postoje i vrste koje su slađe, primjerice vrsta Meyer.
Plod limuna koristi se na najrazličitije načine. Od njega se dobiva limunska kiselina, a razni parfemi i lijekovi sadrže esencijalna ulja limuna. Limun se koristi i kao poboljšivač okusa kod mnogih jela i pića. Dobro su nam poznate limunade, te limunovi sokovi i sirupi. Naribana limunova kora se također tradicionalno koristi kao aroma u raznim slasticama. Limunov plod može se kandirati, kao i naranča.
Kratka povijest limuna
Smatra se da limun potječe iz Kine i Indije gdje se uzgaja već dva i pol tisućljeća. Prvi pisani zapis koji spominje taj plod je stari indijski spis na Sanskrtu koji datira prije 2.800 godina. U Europu je prvi puta stigao s Arapima koji su ga donijeli u Španjolsku u 11. stoljeću, a u isto to vrijeme stigao je i u Sjevernu Afriku. Križari, koji su zatekli ovo drvo na području Palestine, upoznali su stanovnike ostalih zemalja Europe s plodom limuna. Limun je u Ameriku donio Columbo, na svom drugom putovanju u Novi Svijet, 1493. godine. Na Floridi se limun uzgaja od 16. stoljeća.
Tijekom Zlatne groznice, u 19. stoljeću, limun je bio vrlo cijenjeno voće jer je štitio od pojave skorbuta. Cijena mu je tada bila toliko visoka, da su ljudi bili spremni platiti i do 1 $ za jedan limun. Vodeći uzgajivači limuna danas su SAD i Italija. U Europi ga u komercijalne svrhe uzgajaju Španjolska, Portugal, Italija, Grčka, Turska i Francuska.
Karakteristike
Voćka limuna je jako osjetljiva na hladnoću, tako da se može uzgajati samo u toplim krajevima. Limunova voćka može godišnje uroditi i sa 3.000 plodova.
Energetska vrijednost 100g limuna iznosi 26 kcal. Sok jednog limuna zadovoljava polovicu dnevne potrebe za vitaminom C, no treba ga popiti svježe iscijeđenog jer na zraku brzo oksidira. Plod sadrži 30% soka u kojem ima 6-8 % limunske kiseline i vitamina C (50-80 mg/100g). Uz vitamin C, limun sadrži skromne količine vitamina B6, kalija i folata.
Izvor: George Mateljan: Najzdravije namirnice svijeta
Iskoristite limun u kuhinji:
Kolač od griza s limunom i jogurtom
Teleći odresci s limunovim sokom
Janjetina s limunom
Pileća krilca i batačići marinirani u limunu
Limunada s ružmarinom
Sorbet od limuna
Pileći kebab sa sosom od jogurta i limuna
