Powered by:
Obiteljsko okupljanje bilo je i ostalo u središtu svih zbivanja u vrijeme Božića. To je pravi trenutak da se posvetite djeci i zajedno pripremite za blagdane: izradite i ispišete čestitke, osmislite i zamotate darove, ispečete kolače, ne vodeći računa o neredu koji ćete napraviti u kuhinji (uostalom, u nekim našim krajevima u božićno se vrijeme strogo izbjegavalo čistiti po kući). Uobičajilo se da djeca posjećuju susjede i rodbinu, čestitaju Božić i prihvate skromni dar - kolače, slatkiše, voće, poneki novčić. Vremena sad nisu da se samo tako obilazi po kućama, no to ne znači da se stari običaji ne mogu prilagoditi; udružite se s djecom pa zajedno snimite kratke video čestitke koje ćete e-poštom poslati udaljenim rođacima i prijateljima.
Kićenje božićnog drvca drevni je običaj. Nekad davno na ovim su se prostorima ukrašavale bjelogorične grane, a onda se sredinom 19. stoljeća pomalo udomaćio običaj ukrašavanja jele, smreke ili bora. Postavljanje ukrasa trebao bi biti svečani čin u kojem sudjeluje cijela obitelj. To je prilika da grane uresite raznim ukrasima od licitara, sitnim jabukama i s djecom izradite lančiće od raznobojnih krep papira.
Pripreme za Božić tradicionalno su trajale mjesec dana: običaji kao što su djetinjci, materice i očići pomalo se zaboravljaju, no ostalo nam je zato sijanje božićne pšenice na sv. Barbaru ili sv. Luciju. Prema izgledu pšenice nekad se proricala buduća žetva i blagostanje obitelji. Danas je to jednostavno prilika da s djecom posadimo sjeme, zalijevamo ga i pratimo kako niče i raste; iz toga se puno toga može i naučiti.
Adventski vijenac od davnina je služio za ukras. Pleo se od lišća ili zimzelenih grančica, što i vi možete uraditi, kako bi se u njega postavile četiri svijeće, simboli četiri adventske nedjelje. Palile bi se svake nedjelje po jedna, da bi za Božić gorjele sve četiri. Svijeće bi za Badnjak, Božić i Novu godinu gasili komadom kruha umočenim u vino, a ponegdje bi puštali da gore cijelu noć. Smatralo se da je nesreća ako se svijeća slučajno ugasi, a danas znamo da ih ne treba ostavljati da gore bez nadzora i da o tome treba popričati s djecom.
Običaj je da se u božićnoj noći obitelji drže zajedno, baš kao što je stoljetna tradicija da mladi u to vrijeme izbivaju iz kuće i bukom gone zle sile. Nekoć su se služili puškama, kuburama, mužarima i maškulama, nanuncinima i tondinima, metalnim cijevima napunjenim sumporom, klorom, barutom ili fosforom kojima bi se udaralo o zid. Poslije su taj arsenal zamijenile petarde, a danas se sve više shvaća de se zlo ne istjeruje bukom. Pjevanje tradicionalnih koleda čini se primjerenijim načinom slavlja u tihoj, svetoj noći.
Pod stol se više ne prostire slama da bi se na njoj igrala djeca, niti se na ognjištu lože panjevi badnjaka. Tradicije se gube i mijenjaju, ali neke stvari ostaju vječne pa nema razloga da se odreknete badnje večeri u krugu najmilijih i obiteljskog božićnog ručka. Na badnju večer neizbježan je bakalar, bijeli ili onaj na žilicu; možete ga zamijeniti i oslićem, a nježni dječji okusni pupoljci bit će oduševljeni ribljim štapićima, naročito ako ih sami priredite. Posebna delicija bit će šaran, u pacu, dimljen ili na rašljama. A za kraj večere, prije otvaranja darova, zasladite se kolačićima koje ste zajedno pripremali: medenjacima, vanilin kiflicama, rafiolama, rožatama, šapama, londonericama, kuglofima i, dakako, makovnjačom i orehnjačom. A ako ih u gužvi niste stigle razvaljati i pristaviti, zasladite se rezancima s makom ili orasima.
Darivanje je svakako vrhunac božićnog razdoblja, naročito za najmlađe, one koji vjeruju da Djed Mraz ili Djed Božićnjak, zvali ga kako vas volja, doista postoji, oblijeće kuće u saonicama koje vuku sobovi ili jeleni i silazi niz dimnjake kako bi dobroj djeci ostavio neki darak. Pomozite najmanjima da Djedu Božičnjaku napišu pismo i razbuktajte im maštu. Oko darova prospite sol koja će izgledati poput snijega koji je Djed unio sa sobom; neka mu dijete ostavi tanjurić s keksima i čašom mlijeka da utaži glad i žeđ (a ti malo otpij i gricni umjesto njega).
Budite svi na okupu i zajedno uživajte u odmatanju svakog dara, baš kao što ste uživali smišljajući što ćete kupiti i kako ćete to aranžirati. Neki će darove pod bor dobivati na badnju večer, neki na božićno jutro, a nerijetko će se darovi dijeliti i triput: navečer kod jedne bake, ujutro kod kuće i poslije kod druge bake na božićnom ručku. Bitno je ne smetnuti s uma da je najvažniji način na koji se daruje, jer to najduže ostaje u sjećanju i djecu oblikuje u velike ljude.
U hrani se uživa, darovima raduje, običajima gradi povezanost, no čitanje je najljepši božićni ritual koji možete posvetiti sebi i svojoj djeci. Stišajte zvukove, ušuškajte se u dekicu, okružite kolačićima koje ste prethodnih dana zajedno ispekli, natočite si šalicu omiljene Franck Jubilarne kave i počnite naglas čitati ulomke iz knjige; pustite da vas Božićna priča Charlesa Dickensa, Hoffmanov Orašar i kralj miševa, Tolkienova Pisma Djeda Božićnjaka, Krojač iz Gloucestera iz pera Beatrix Potter, Čudo u 34. ulici Valentine Davies ili nezaboravna Andersenova bajka Djevojčica sa šibicama uvedu u atmosferu Božića koji ćete pamtiti cijelog života.
Bez obzira koje kolače pečete ovih blagdana ili koje blagdanske rituale imate, važno je da ih podijelite sa svojim najmilijima. Pokoji kolačić i šalica najbolje Franck Jubilarna kave u društvu voljenih sve je što vam je potrebno za sretne i ispunjene blagdane. U svim situacijama u životu Franckova 'Ciglica' je uvijek uz nas, oko nje se sve vrti, uz nju se smijemo, plačemo, družimo i samujemo. Ona nas potiče na uživanje u svakom trenutku dana, neovisno o prilici i društvu u kojem se nalazimo. Ona može biti slatka i snažna, jedinstvena je i neponovljiva. Ona je prepuna čarobnih trenutaka, bogata je i moćna, baš kao život. Franck Jubilarna, naša Ciglica.
Sponzorirani sadržaj: missMIND za missGASTRO
