Aromatizirani i zaslađeni napitci, iznimne kalorijske vrijednosti uz bogat sadržaj kofeina, a nerijetko i konzervansa naprosto su postali sastavni dio zapadnjačke kulture. Među zdravstvenim stručnjacima popularni gazirani napitci vrlo su omraženi. Optužbi je mnogo: od poticanja pretilosti i nastanka zubnog karijesa do povećanog rizika od bolesti bubrega, srca, dijabetesa te osteoporoze.
Najosjetljivija su djeca
Gazirana bezalkoholna pića, poput cola napitaka su izuzetno popularna među djecom i mladima. Nažalost, upravo su ove vrste sokova najneprihvatljivije za zdravlje, a posebice su neprikladna za djecu. Sadrže znatne količine šećera pa učestala konzumacija nosi rizik od karijesa, ali i suvišnih kilograma. Osim brojnih konzervansa, cola napitci često sadrže i fosfornu kiselinu, sastojak koji potiče izvlačenja kalcija iz kosti. Budući da su djeca i adolescenti u kritičnoj dobi za mineralizaciju kostiju, saznanje o negativnom učinku na gustoću kostiju treba uzeti ozbiljno. No, ispijanjem gaziranih napitaka, osobito cola napitaka ne stradava samo status kalcija – česta je pojava i nedostatak vitamina , budući da se takvi napici piju nauštrb kvalitetnijih „gasitelja žeđi“: vode, mlijeka i prirodnih voćnih sokova.
Gazirani napitci i debljina
Čini se kao da svaki tjedan u javnost izađe nova studija koja potvrđuje štetnost česte i neumjerene konzumacije gaziranih napitaka, a najviše dokaza govori o nepovoljnom učinku na našu liniju. Prema procjenama američkih institucija 16 % ukupnih kalorija u tipičnoj zapadnjačkoj prehrani potječe od rafiniranih šećera od čega polovicu tih kalorija osiguravaju gazirani napitci. Studije pokazuju kako pretile osobe piju značajno više gaziranih sokova od vitkih vršnjaka. Dodatno zabrinjavaju rezultati najnovije studije objavljene ove godine u časopisu Journal of the American Geriatrics Society koji su ukazali na proporcionalnu vezu između unosa gaziranih sokova i obujma struka: ispitanici koji su svakodnevno ispijali takve napitke imali su 3-4 puta veći porast obujma struka od ispitanika koji ih nisu pili. Veći obujam struka se povezuje i s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti što ovu problematiku ne čini samo estetskom, već i ozbiljnom zdravstvenom poteškoćom.
Gazirani napitci i osteoporoza
Vjeruje se da prva čvrsta veza između gaziranih napitaka i osteoporoze potječe iz 2006. godine kada je Framinghamova studija o osteoporozi uspoređivala gustoću kostiju u 2 538 muškaraca i žena. Znanstvenici su pratili unos gaziranih pića u ispitanika te utvrdili da unos više od 3 cola napitka (ali ne i ostalih gaziranih pića) tjedno smanjuje gustoću kostiju u žena, ali zanimljivo ne i u muškaraca. Znanstvenici nisu uspjeli objasniti razliku među spolovima, ali su odmah posumnjali da fosforna kiselina iz cola napitaka negativno utječe na metabolizam kostiju. Odmah su reagirali protivnici ove teorije (čitaj proizvođači) koji su se branili tvrdnjom da fosfor u cola napitcima čini samo mali dio cjelokupnog unosa fosfora u tipičnoj prehrani. Primjerice, šalica niskomasnog jogurta sadrži znatno više fosfora nego limenka gaziranog pića. Inzistiranjem interesnih skupina daljne analize pokazale su da su žene kod kojih je utvrđena smanjena gustoća kostiju unosile najmanje kalcija, neophodnog za pravilnu mineralizaciju kostiju.
Presuda je bila da za slabije kosti nisu kriva gazirana pića već cjelokupna prehrana u kojoj nedostaje kalcija. No, „diverzija“ je bila kratkog vijeka. Već iduće godine znanstvenici sa Sveučilišta Tuft otkrili su da su žene koje su pile minimalno 3 cola napitka dnevno imale za 4 % manju gustoću kostiju, iako su redovito uzimale kalcij i vitamin D. Već osuđivana fosforna kiselina je opet postala glavni krivac za nepovoljan učinak ovih napitaka na kosti. Naime, unosom fosforne kiseline, kojom obiluju gazirani napitci, mijenja se omjer fosfora i kalcija, a posljedica je gubitak koštane mase. Drugi krivac je, pak, kofein koji smanjuje apsorpciju kalcija. Danas nema sumnje da cola napitci potiču nastanak osteoporoze. Budući da su djeca i adolescenti u kritičnoj dobi za mineralizaciju kostiju, a ujedno i najveći potrošači gaziranih napitaka, pametno je od malih nogu djecu učiti o štetnosti takvih napitaka te u svakoj prilici čašu gaziranog pića zamijeniti čašom prirodnog voćnog soka. Isto vrijedi i za odrasle.
Mineralne vode ne dijele karakteristike gaziranih sokova
Gazirane mineralne vode valja svakako razlikovati od gaziranih bezalkoholnih sokova. Dok gazirane mineralne vode nadoknađuju izgubljenu tekućinu osiguravajući minerale uz 0 kcal, gazirani bezalkoholni sokovi imaju iznimnu kalorijsku vrijednost uz bogat sadržaj kofeina, a nerijetko i konzervansa. Osim obilja šećera koji potiču nastanak zubnog karijesa gazirani bezalkoholni sokovi sadrže i štetnu fosfornu kiselinu koja se povezuju s povećanim rizikom od osteoporoze i bubrežnih kamenaca. Light verzije takvih pića, osim nešto niže energetske vrijednosti, ne pružaju dodatne koristi. Čini se da je jedino što gazirane mineralne vode i gazirani bezalkoholni sokovi imaju zajedničko su mjehurići.
