Maslinovom ulju, koje predstavlja okosnicu prehrane zemalja smještenih oko Sredozemnog mora, sve više raste popularnost u cijelom svijetu što zbog karakterističnog okusa, a što zbog blagotvornog djelovanja na zdravlje. Maslinovo ulje odlikuju mnoge okusne kvalitete koje ovo ulje čine prigodnim za upotrebu u raznim jelima, a posebno se slaže sa salatama, ribom i povrćem. U svakom jelu doprinosi stvaranju složenih okusa koji hrani daju tijelo i dubinu. Kvalitetno maslinovo ulje odlično se slaže sa zelenim lisnatim povrćem primjerice s kuhanom blitvom, raštikom i keljom.
Maslinovo ulje može imati različita lica, pa se tako u salatama preferira okus ulja koji podsjeća na jabuku dok se uz meso pripremljeno na roštilju bolje slaže ulje pikantnog ,paprenog okusa. Zbog razlika u vrsti tla, klimi, sorti, stupnju zrelosti ploda te načinu procesiranja maslinovo ulje značajno varira u svojim karakteristikama. Ono može imati čak i voćni okus te miris i okus svježe pokošene trave. Stoga su današnji kuhari svjesni da svako maslinovo ulje, baš kao i vino ima svoj vlastiti identitet. Zbog svojih se karakteristika maslinovo ulje odlično slaže s kiselim okusima poput octa, limuna ili rajčice. Ono takvim oštrim okusima čini protutežu. Osim što se maslinovo ulje koristi u kuhanju, ono čini neizostavni dio različitih marinada, umaka za tjesteninu te se koristi za čuvanje ribe, sireva i povrća, a može se čak koristiti i u pripremi deserata. U kombiniranja maslinovog ulja i različite hrane zaista nema ograničenja.
S manje masti do više nutrijenata iz povrća
U časopisu Journal Molecular Nutrition & Food Research objavljena je studija koja je otkrila kako dodavanje maslinovog ulja u salatu od povrća ima veću prednost u usporedbi s ostalim uljima. Naime, povrće obiluje karotenoidima topivim u mastima poput beta karotena i likopena. Ti se karotenoidi u organizmu bolje apsorbiraju kada se unesu u obroku koji sadrži masti. Međutim, za njihovu apsorpciju važna je i kvaliteta masti. U studiji su uspoređivana 3 različita preljeva za salate. Zaključeno je kako je za veću apsorpciju karotenoida potrebna manja količina masti kada se radi o preljevu s maslinovim uljem. Kod ostala dva preljeva koja su sadržavala zasićene masti poput maslaca ili višestruko nezasićene masti poput ulja kukuruza, da bi se postigao isti učinak apsorpcije potrebne su veće količine masti.
