1. Gorane, otkud ljubav prema prirodnim sokovima?
Ljubav prema sokovima i ljekovitim biljem se dogodila sama po sebi kroz odrastanje u prirodi i želju za eksperimentiranjem. Tu je naravno i prednost da se većina toga ne treba uzgajati već se uzima besplatno iz prirode u određenim periodima, kad određena biljka ostvari svoj puni potencijal.
2. Što radite u životu?
Osim što radim u Đurinoj hiži, večinu vremena provodim na svom imanju kraj Varaždinskih Toplica, gdje uzgajam raznorazno ljekovito bilje, koje se ne nalazi kod nas u prirodi, i stare sorte voćaka koje uspijevaju bez tretiranja pesticidima i ostalim glupostima te vrste, te okolnim šumama koje su poprilično čiste i pune ljekovitog bilja. Naravno za one koji znaju prepoznati biljku i znaju nezinu svrhu. Nemojte to raditi napamet jer vam je netko rekao nešto pa ćete vi sad od oka... Sve treba provjeriti na više strana, jer ima mnogo štetnih biljaka u prirodi koje znaju sličiti ljekovitima, primjer medveđi luk- đurđica. A i nisu sve ljekovite u svako doba godine.
3. Kako se nauči poznavati biljke?
Stručna literatura naravno, no najviše se nauči kad zadavite znalca da vas odvede u prirodu i prezentira vam na licu mjesta što i kako. I tako godinama (smijeh), to je po meni najbolje. Slike i članci na inetrnetu su korisni da ih znate uočiti, no ipak preporučam stručno savjetovanje s nekim iskusnim prije same izrade soka, tinkture, macerata i sl. da ne bi došlo do neželjenih posljedica nakon konzumacije.
Ljudi svašta pišu danas, a i većina ljekovitih biljaka se konzumira samo na određeno vrijeme i u određenim količinama. Na primjer, kadulja zna biti jako štetna ako se prečesto konzumira.
4. Otkud vi u proizvodnji?
Pa više slučajno nego namjerno. Ispočetka je krenulo u malim količinama za sebe, čisto iz ljubavi. Pa onda malo podjeliš ekipi, i puf - nastane potražnja. I sad raste iz godine u godinu.
5. Koji su benefiti vaših sokova?
Prednost je to da se izrađuju od zdravih biljaka iz prirode, koje su ubrane daleko od prometnica i naselja, te starih sorti voćaka koje su eventualno tretirane pacom od kopriva - i to je sve. A i kuham ih samo do temperatura koje su potrebne da se zaustavi vrenje i sprijeći razvijanje bakterija u pocinčanim posudama, u kojima vitamini puno sporije propadaju nego u drugim materijalima.
6. koja vam je palete proizvoda?
Od sokova radim koprivu, koprivu sa mentom, bazgu, izabelu (tu je stara sorta grožđa), breskvu, breskvu sa jabukom, višnju, kadulju, šumsku kupinu, divlji šipak i još neke testiram trenutno, ali o tome kad bude gotovo.
7. Gdje se mogu nabaviti?
Pa najbolje se je obratiti u Đurinoj hiži i udruzi Put prirode ili meni osobno na ovaj mail!
