Kolumne 21. kolovoza 2017.

Kopačevo: vrata Kopačkoga rita

Mario Jukić
gastro postao gastro.24sata.hr
Kopačevo (mađ. Kopács) je selo desetak kilometara udaljeno od Osijeka i oko pet kilometara od općinskoga središta Bilja. Nalazi se izvan glavnih prometnica, na prvom odvojku baranjske turističke transverzale, te odiše mirom i spokojem.

Idealno je mjesto za nedjeljni obiteljski odmor ili za bijeg iz gradske vreve s djevojkom ili ekipom. Romantičarski retro štih Kopačevu daje i javna rasvjeta u obliku kandelabera, kao i specifična pročelja starih kuća. U Kopačevu se nalazi i prijemni centar parka prirode Kopački rit. 

Upravo je Kopačevo cijelome parku prirode i dalo ime (a ne obratno). Rit (mađ. rét) znači poplavna livada, a kopács znači kopča! Nekada se većina stanovništva profesionalno bavila ribarstvom (alasi), a nakon zabrane tradicionalnog ribolova zbog zaštite područja i proglašenja parka prirode preorijentirali su se na povrtlarstvo, te je danas Kopačevo poznato po svojoj mljevenoj paprici. U uspomenu na ribarsku povijest sela, svake godine početkom rujna održavaju se Ribarski dani. To je manifestacija koja će se ove godine održati po dvadeseti put i tijekom koje kroz Kopačevo prođe nekoliko tisuća posjetitelja. 

 

 | Author: Pavo Nikolić Pavo Nikolić

 

Sinergija ruralnog turizma, ekološke poljoprivrede i neposredne blizine Kopačkoga rita rezultirala je time da je Kopačevo danas jedno od rijetkih mjesta u istočnoj Hrvatskoj gdje se ljudi doseljavaju. Što se turističkih kapaciteta tiče treba izdvojiti „Vunicu“ – tradicijsku kuću građenu od slame i blata iz 1820. godine, zatim „Baranjsku eko drvenu kuću“, napravljenu od trupaca slavonskoga hrasta, pokrivenu trskom koja izgleda kao super luksuzna varijanta kolibe Grizzly Adamsa. 

U Kopačevo postoji i „dvorište bake Katice“. Osnovna intencija projekta Dvorišta je popularizacija ruralnog turizma putem različitih tradicijskih i kulturnih programa s naglaskom na važnost očuvanja arhitektonske baštine baranjskih sela. Cilj je i urbano stanovništvo upoznati s ruralnim stilom života. Tu su i apartmani „Kopačevo“ i OPG „Majnhem“, no najveći turistički objekt je bez premca Didin Konak.

Iz Didinog konaka možete otići na drvenu šetnicu u Kopačkome ritu, a da ni ne prođete kroz prijemni centar!

Ovdje imate sav mogući komfor, a udaljeni smo svega petsto metara od divljine! Kada smo imali jednu grupu posjetitelja iz Los Angelesa na njihovo pitanje gdje je „rezervat“ ja sam pokazao rukom u pravcu rita i oni su ostali fascinirani blizinom i bilo im je nevjerojatno da ovakav kompleks postoji tako blizu zaštićenog prirodnog područja.

Kopački rit je utočište brojnim rijetkim vrstama ptica, najveća unutarnja delta Dunava, jedinstvena močvara koja stalno mijenja svoj izgled zbog plavljenja i povlačenja vode. Međutim iako generira značajan broj posjetitelja (prošle godine ga je posjetilo 38 000 ljudi) to je ipak daleko masovnog turizma. Iako često postoji određeno nerazumijevanje između državnih institucija i privatne inicijative Viktor kaže da je ovdje potpuno drugačije.

Imamo odličnu suradnju s parkom prirode Kopački rit. U zadnje vrijeme su značajno podigli kvalitetu svoje ponude i usluge. Uz multimedijalnu dvoranu, suvenirnicu, caffe bar „Lopoč“, šetnicu i turistički vlakić i brodić imaju infrastrukturu na nivou  što i nama ide u prilog jer gledamo na cijelo Kopačevo ili u širem smislu cijelu Baranju kao na jednu destinaciju.  Posjetitelji prvo trebaju doći do sela, prolaskom kroz selo individualno ili u pratnji turističkoga vodiča upoznati se s tradicionalnom arhitekturom i osjetiti „duh sela“, potom doći u naš restoran, upoznati se s tradicionalnom, ambijentalnom enogastronomijom, pa potom otići u prijemni centar parka prirode i tamo se upoznati sa specifičnom prirodnom baštinom ovoga područja i tako dobivamo jednu zaokruženu priču! A možda je ipak bolje da se zarotiraju druga i treća kontrolna točka i da prvo posjete park prirode, a tek onda da dođu u Didin konak, jer nakon degustacije ovih finih baranjskih vina dosta njih više nema volje za obilazak prirodnih znamenitosti.

Komentari 0
Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.