Wired prenosi da je 8. kolovoza Kolumbijski poljoprivredni institut objavio je da je gljiva - Fusarium oxysporum nazvana Tropska rasa 4 (TR4) - pronađena u plantažama na sjeveru zemlje. Zemlja je proglasila nacionalno izvanredno stanje, uništavajući usjeve i stvarajući karantenske plantaže u pokušaju da spriječi širenje gljivica.
Ali Latinska Amerika imala je i prije takve situacije. Do pedesetih godina 20. stoljeća najčešće se izvozila sorta banana Gros Michel koju je gotovo u cijelosti uništila gljiva Fusarium. Danas se izvozi banana Cavendish koja je zauzelo mjesto Gros Michel jer je bila otporna na Fusarium. Sada je 99 posto svih izvezenih banana Cavendish - s tim da se gotovo sve uzgajaju u Latinskoj Americi.
"Ovo što je događa gotovo je apokaliptični scenarij u kojem ćemo vjerojatno izgubiti Cavendish", rekla je Sarah Gurr, predsjednica Sveučilišta Exeter s Katedre za sigurnost hrane. Prvobitno otkriven u Tajvanu 1989. godine, TR4 je raširen širom jugoistočne Azije i od tada je pronađen u Libanonu, Izraelu, Indiji i Australiji. Ali do sada je Latinska Amerika bila u potpunosti izbjegnuta.
"Jednom kada je u zemlji, vrlo je teško riješiti ga se", kaže Dan Bebber, viši predavač bioznanosti na Sveučilištu Exeter. TR4 živi u tlu i može se prenijeti nečistim gumama ili čizmama, a i širiti se biljkama banane prilikom presađivanja na različitim farmama. Jednom kada je prisutan u tlu, može ostati u stanju mirovanja godinama prije nego što zarazi biljke banane kroz korijen, vodu iz tla te iskorištavanjem nutrijenata.
Sada kada je u Latinskoj Americi i vjerojatno je rašireniji nego što se trenutno zna, potrebno je kontrolirati širenja gljivica, rekao je Bebber. Pobrinuti se da bilo koji zaposlenik ili posjetitelj plantaže dezinficira čizme prije ulaska ili izlaska, ali nijedna se zemlja nije uspjela uspješno obraniti od TR4. 1997. godine otkriven je TR4 na sjevernom teritoriju Australije, a snažni karantenski napori nisu mogli spriječiti da se patogena gljiva proširi na sjever Queenslanda u 2015. godini.
Velika potražnja natjerala na usjev samo jedne vrste banana
"Očekivali bismo prilično brzo širenje [u Latinskoj Americi]", kaže Bebber. U industriji banana s izuzetno malim maržama, relativno malo sredstava usmjereno je istraživanju novih sorti banana koje bi mogle biti otporne na bolest. Tijekom proteklog desetljeća cijena banana u Velikoj Britaniji ostala je stabilna i iznosila je 0,94 funte (7,57 kuna) po kilogramu. U istom je razdoblju cijena jabuka porasla s 1,51 funte (12,17 kn) na 2,08 funti (16,76 kn) po kilogramu, što je povećanje za gotovo 40 posto.
Ova neumorna potražnja za izuzetno jeftinim voćem, proizvedenim tisućama kilometara daleko, natjerala je industriju da se usredotoči na samo jedan usjev banana, jer to omogućava više standardizirano, a samim tim i jeftiniju poljoprivredu i transport. Ali uzgoj samo jedne sorte banane ima ozbiljne nedostatke. "Monokulture su božansko hranilište patogena", kaže Gurr. Kada dođe patogen koji zarazi određenu raznolikost, kao što je Cavendish, nema ponovnog pojavljivanja.
Ipak postoji nada
Dok stvari u Latinskoj Americi izgledaju strašno, postoji ipak malo nade. Već su u toku radovi na korištenju Crispr genoma za stvaranje Cavendish banana otpornih na TR4. U 2018. biljni biolog James Dale pokazao je da je moguće izmijeniti Cavendish genom pomoću Crispr-a, a u Norwichu tvrtki pod nazivom Tropic Biosciences eksperimentira se i s korištenjem Crispr-a za izradu inženjerski otpornih banana.
Također bi bilo moguće križanje ostalih sorti banana u nadi da će se stvoriti potomci koji su otporni na TR4 i dovoljno ukusni da ih mogu prodati potrošačima. Međutim, svi su ti napori još daleko od pokazivanja obećavajućih rezultata, a Europski sud pravde bacio je sumnju na budućnost genetički obrađenih banana nakon što je pojasnio da usjevi uređeni Crispr-om neće biti izuzeti od propisa koji ograničavaju prodaju genetski modificiranih organizama.
