Sir, šunku, morske plodove, povrće, origano... Što god stavili na pizzu, koji god nam okus bio najdraži ili bilo koju kombinaciju upravo smislili, da bi pizza nastala neophodan je Di–Go kvasac. Kvasac tijestu pomaže da se razvije, naraste i osigurava pizzi okus kakav očekujemo. Kod pripreme pizze čak 50% ispitanika nedavno provedenog istraživanja izjasnilo se da koriste upravo suhi DiGo kvasac.
Pekarski suhi di-go instant suhi kvasac proizvodi se iz posebno selektiranog soja kvasca Saccharomyces cerevisiae prilagođenog tehnološkom postupku fermentacije, sušenja i pakiranja. U obliku je sipkih kratkih štapića, odnosno granula koje se jednostavno doziraju izravno u zamjes istovremeno s ostalim sirovinama. Njegova proizvodnja započela je još za vrijeme Drugog Svjetskog rata u SAD-u, u želji da se proizvede kvasac koji ne zahtijeva posebne uvjete skladištenja, a koji će istovremeno brzim rastom skraćivati vrijeme pečenja. Iako je za spoznavanje važnosti kvasca za proces fermentacije najvažniji glasoviti Louis Pasteur, za prvi popularni opis zaslužan je njegov suvremenik Max von Pettenkofer. On je kvasac nazvao "nevidljivim pomagačem". Pekari dodaju kvasac u različitim oblicima i udjelima. Obično se koristi 0,5 – 4 posto kvasca u odnosu na masu brašna, a ako tijesto fermentira polako tijekom noći dodaje se tek 0,25 posto na masu brašna.
Opće je pravilo da će kruh imati najbolji okus ako se tijesto dizalo dugo i polako. Suhi kvasac ima 8% vlage za razliku od svježeg komprimiranog koji sadrži 70% vlage. Zbog niskog udjela vlage, kvasac je u poluaktivnom stanju i zato može izdržati duži period čuvanja a da ne izgubi na aktivnosti u dizanju tijesta. Kod pakiranja se pojedinačni omoti kvasca vakuumiraju kako bi se rok trajnosti produžio na dvije godine.
Pekari obično kao temperaturu fermentacije uzimaju 25 ˚C. Stoga bi temperatura tekućine koju ćete koristiti za kvasac trebala biti oko 30 ˚C. Nikada ne stavljajte kvasac na temperaturu veću od 38 ˚C jer je to previsoka temperatura za ove osjetljive mikroorganizme. Osim tekućine, kvascu da bi rastao treba i pomoć u smislu dodanog šećera i brašna i to svega pola žličice. Smjesu treba promiješati i ostaviti prekriveno na toplo mjesto. Nakon 5 minuta kvasac "proradi", tj. poveća svoj volumen. Takvu otopinu treba dodati brašnu i ostalim sastojcima i umijesiti tijesto, koje također treba staviti na toplo mjesto da se diže. Kada se tijesto uveća za polovicu prvotne veličine, spremno je za razvijanje i savršena pizza može nastati. Stoga ne pretjerujemo kada kažemo da je dobra pizza nezamisliva bez DiGo kvasca. Kod nas se u trgovinama može naći u pakiranju vrećica 7g, 5x7g, vakuum pakiranje 500g.
