Powered by:
Biblos se nalazi na adresi Orešje 13, i obiteljski je restoran u kojem se doista možete osjećati kao da ste stvarno otputovali u Bejrut. Uz pogled na šumarak s ugodne terase, zvuk fontanice, i mirise iz kuhinje, chefica Farah Khalil svojim ogromnim zaigranim plavim očima i vječitim osmijehom na najbolji način predstavlja zemlju svojih predaka.
Za početak, topao dan izvrsno gasi domaća svježe cijeđena limunada bez šećera (ne koriste ga u lokalu), slatka od glukoze, i izmiksana s mentom i cvijetom naranče. Nema takve u gradu! Sok od ruže je mrvu presladak, ali divno mirisan, dok smo Kazouzu i Ayraan ostavili za drugu priliku. Odmah su nas ugodno iznenadili, a tek je bio red na fantastičnu fattoush salatu u koju ide gotovo sve kao i u našu miješanu, samo što se dodaju mente, zrnje i sok od šipka. Sjajno!
Biblos je inače najstariji grad na svijetu i rodni grad vlasnice, pa je jasno odakle mu dolazi ime, a dok nam konobar donosi slavni libanonski barikirani shiraz Chateau Heritage 2012., pričamo o značaju Biblosa za civilizaciju, o tome kako se tamo radila prva odjeća u boji i kako je baš tamo izmišljena abeceda.
U biti Farah priča, a mi se ubijamo u salati i dočekujemo mezze. Dvije vrste hummusa, libanonsko vrhnje, pikantan ajvar s orasima (mouhamara, opa!), hrskavi falafel i idealno negorak baba ghanouj s divnom aromom dima, dolaze u svojim tanjurićima s pita breadom, dok je halloumi sir s roštilja s mirisom marshmallowa - totalno otkriće (osim ako niste par mjeseci hodali s vegetarijankom).
U ponudi je kombinacija od sedam i deset predjela, što je sasvim dovoljno da dvije osobe ni ne pomisle na glavno jelo. Skoro zaboravismo burek s tri vrste sira! Jedna napomena, ako ste ove specijalitete istih i sličnih naziva jeli pri posjeti Istanbulu i Turskoj, ovo je nešto sasvim drugačije.
Pa kad ga već spominjemo, red je i na festival libanonskog mesa u svim varijantama. Shawarme od piletine i janjetine za početak, s tim da je janjetina toliko bezmirisna da su je najbrže pojele osobe koje janjetinu – ne jedu. Jako fin umak od mesa, ali meni fali mrvica šmeka. Janjeći ražnjići još i bolji, a otkošteno pile (farrouj meshwi) možda i najbolje. Toplo preporučujemo platu, da probate sve, samo ukiseljena repa nije nikome legla...
Na kraju, kad više nismo bili sposobni suvislo recenzirati, dolazi i prigodno nazvan „Libanonske noći“, desert s pistacijom i kremom od skorupa i meda, a tu su i baklava, lokum, puding od riže i knefeh. Za baklavu s roštilja doista nismo imali snage, a sok od datulje nas je razbudio na silasku s brda i povratku u grad.
Prekrasna nasmijana vlasnica, zelenilo, mjesto gdje se mičete od napornih poslova i problema i uživate u neotkrivenim delicijama. A navečer slijedi glazba, plesovi i još puno zanimljivih programa koje možete vidjeti na samim stranicama Biblosa.
Upamtite adresu Orešje 13 pored Zelene Magistrale, mjesto koje ćete sigurno upamtiti ako želite nešto naučiti ili ponoviti o gastronomiji Libanona i Bliskog Istoka. Svaka čast.
