Špajza 07. prosinca 2021.

Ekološki bademi iz Ravnih kotara izvoze se i u Skandinaviju

foto: Badem, bademovo ulje i bademovo brašno, OPG-a Iva Bulić
gastro postao gastro.24sata.hr

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Iva Bulić osnovano je 1996. godine, a nalazi se u Korlatu, šest kilometara udaljenom od Benkovca, u Zadarskoj županiji i u vlasništvu je Ive i Tomislava Bulića

Godine 2001. obitelj Bulić zamijenila je zagrebačku adresu onom korlatskom, koja je Tomislavov rodni kraj, te su pokazali da se na tom prostoru i od te zemlje može živjeti. Ravnokotarsko je područje prostor blage klime i plodnog tla povoljan za uzgoj različitih poljoprivrednih vrsta i razvoj poljoprivredne i stočarske djelatnosti. 

Dobrim planiranjem, upornošću, radom i predanošću održavaju kvalitetu svojih proizvoda više od dvadeset godina, a 2011. posađen je prvi 'bajamik' koji je imao 400 stabala, da bi danas imali 3500 stabala. Sadni materijal proizveden je na njihovu imanju. Sorte badema su: Ferragnese i Feraduel, koje su se pokazale da nisu preosjetljive na bolesti i da im odgovaraju klimatski uvjeti, s tim da su poželjne mikrolokacije koje nisu osjetljive na proljetne mrazove.

Ekološka proizvodnja od 2014. godine

Od 2014. godine bademi OPG-a Bulić imaju status hrvatskog ekološkog proizvoda. Isti su još uvijek dosta rijetki na domaćem tržištu, tako da su marljivim radom i vjerom u sebe bili predvodnici novog trenda zdrave hrane na domaćem tržištu. Planovi za budućnost su im unaprjeđenje proizvodnje sa sadašnjih 14 hektara i stvaranje dodatnih proizvoda, a za sada osim badema, proizvode i bademovo brašno te ulje od badema.

OPG Bulić krenuo je sa zahtjevnim stočarstvom, iako se pokazalo da je uzgoj matičnog stada od 120 ovaca, koje je već 2010. godine imalo 600 ovaca, težak i mukotrpan posao, koji traži i više radne snage, nisu od njega odustali i danas imaju 60 koza od kojih prave kuhani sir i kiselo mlijeko. Dan im počinje obavljanjem poslova oko životinja, a kada je sezona rade u vinogradu, masliniku, oranici, na plantaži... Odlučili su se za uzgoj bademe jer njihov uzgoj nije zahtjevan, a jako su traženi na tržištu, posebno oni ekološki. Valja napomenuti da za njihov uzgoj valja osigurati i dostatnu količinu vode. Bulići su to riješili tako da su odlučili napraviti bušotinu  i navodnjavanje koje je sufinancirano iz Progama ruralnog razvoja u iznosu od 50 posto.

Orašasti plodovi nezaobilazan su dio ljudske prehrane

Ekološki uzgoj im je važan da osiguraju zdravu prehranu kako svojoj obitelji tako i svim svojim kupcima. Osim toga, bademi imaju veliku nutritivnu vrijednost i obiluju vitaminom E, magnezijem, vlaknima, cinkom, selenom, a neke studije tvrde da snižavaju i loš kolesterol. Dakle, dnevna rutina je konzumiranja šake badema ako želite biti zdravi i ujedno zadržati dobru formu., a naši proizvođači ih jedu suhe kao užinu ili dio obroka, a koriste ih i kao ulje i brašno.

OPG Iva Bulić bavi se još vinogradarstvom i maslinarstvom te uzgojem trešanja. Imaju vinograd s 1500 čokota, 100 stabala trešanja, 60 stabala maslina, smokve, šljive, jabuke, a sade i uzgajaju i sezonsko voće i povrće.

Svoje proizvode promoviramo oglašavanjem na društvenim mrežama i izlaganjem na sajmovima, a dostupni smo i na OPG-u MasVin u Polači, te kod časnih sestra sa otoka Raba, koje ih koriste za spremanje autohtone rapske torte. Od izvoznih tržišta, od ove godine po prvi put izvoze bademe u Skandinaviju.

Njihov primjer, iza kojeg stoji puno godina rada i velikog truda, odricanja i muke, nadahnjuje i pokazuje da se može uspjeti i u niskoprofitabilnoj poljoprivredi, iako krediti još nisu u potpunosti otplaćeni. No, uporni i radišni Bulići, koji imaju petero djece učeničke i studentske dobi, pokazali su da znaju pronaći dobar put za podizanje vlastitog posla u ruralnom području. Drže da mlade ljude treba educirati, potaknuti ih i omogućiti im bavljenje eko proizvodnjom, jer ekološka proizvodnja doprinosi održavanju i povećanju plodnosti, stabilnosti i biološkoj raznolikosti tla, a sprečava zbijanje i njegovu eroziju te doprinosi boljem recikliranju prirodnih  materijala i korištenju obnovljivih izvora energije.

Fotografije: Vedrana Orlović