Novom kampanjom „Ostajemo di smo“ na „svoj“ način Žuja se prisjeća puta kojeg su naši preci davno prešli kako bi došli ovdje i ističe kako su i zašto baš ovdje našli svoju sreću.
Predstavljajući kampanju Ivan Šuvar, direktor marketinga i izvrsnosti brendova Zagrebačke pivovare istaknuo je: „Žuja je oduvijek obrađivala aktualne teme u našem društvu, na sebi svojstven i pomalo drugačiji, zabavan način. U fokusu su nam prijateljstvo, zabava i ponos. Ponosni smo na svoju zemlju, na njene specifičnosti i sve ono što nas čini jedinstvenim. Upravo to nastojimo dodatno istaknuti kroz našu komunikaciju.
Bogatstvo našeg jezika, naše kulture, naše fenomene kako smo rekli u pojedinim spotovima. Ovaj spot je rezultat vrhunske produkcije i vrlo je zabavan. Želimo poslati poruku da smo prešli daleki put da dođemo na ovaj naš prelijepi komad zemlje koju imamo i da ćemo tu i ostati. Nadamo se da će još jednom oduševiti sve gledatelje našeg spota.“
Kreativu kampanje potpisuje Almir Okanović iz BBDO-a, koji ističe: „Željeli smo napraviti kampanju koja je motivom i egzekucijom potpuno drugačija, ali i dalje relevantna i aktualna. U svim kampanjama koje stvaramo za Ožujsko, želimo dotaknuti teme koje su važne za Hrvatsku i njezine ljude. To su teme koje su zanimljive svima, bez obzira na obrazovni, ekonomski ili kulturološki status, bez obzira živi li netko u Dalmaciji ili Zagrebu, bez obzira dolazio iz grada ili sela. A zadnjih godina, jedna od najvažnijih tema je sasvim sigurno ekonomski odlazak naših ljudi u inozemstvo, posebno onih mladih, upornih i ambicioznih. Ukratko onih, u ekonomskom smislu, najvrjednijih.
Ne ulazeći u racionalne razloge zašto ljudi odlaze iz zemlje, niti pokušavajući dati racionalne razloge zašto bi u njoj trebali ostati, željeli smo poručiti kako je, usprkos svim problemima koji nas muče, usprkos svim negativnostima, sudbina naših ljudi neraskidivo vezana uz ove prostore. Istovremeno, željeli smo i ukazati na potrebu još jače i žurnije javne rasprave kao bi se svi uključili u rješavanje ovog gorućeg problema. Do same ideje i scenarija došli smo razmišljajući o našim precima koji su se 1400 godina,
tijekom Velike seobe naroda, uputili na dug i neizvjestan put prema jugu. Zanimao nas je i način na koji su se stari Slaveni uopće dogovorili tko će ići na sjever, tko na zapad, tko na istok, a tko na jug. Stoga smo ponudili i alternativnu teoriju koja će zasigurno unijeti pomutnju u redove naših povjesničara. Naravno, sve to na uvrnut, zabavan i humorističan Žujin način“.
Cijelo snimanje spota bilo je iznimno zahtjevno. Redatelj Bruno Anković otkrio je kako su spot snimali na nekoliko zabačenih lokacija, s velikom ekipom i brojem statista, a izgradilo se i manje selo iz 7. stoljeća. „Ovo je produkcijski jedan od najzahtjevnijih i najozbiljnijih spotova koji su snimani kod nas, za domaći proizvod. Primjerice kako su lokacije bile poprilično daleko od urbanih centara, dio ekipe je oko 1 ujutro kretao s poslom. Statisti i glumci su dolazili na set tako rano da bi ih ekipe iz maske i
kostima “prebacili” u 7. stoljeće i “spremili" za snimanje u zoru“, kazao je Anković.
Dodao je da je ekipa istražujući seobe naroda shvatila da su oni putovali sa životinjama. „Pa tako i s ovcama koje su imale svakako višestruku namjenu - nisu bile samo hrana - već je krzno služilo za odjeću, mlijeko za piće itd. I tako smo na svakoj lokaciji na kojima smo snimali imali velika stada ovaca. Ali ovce nisu htjele u kadar! Mi namjestimo kameru, napravimo probu i sve je u redu, ali kako upalimo kameru tako ovce pobjegnu iz kadra. Do tog trenutka su bile poslušne, mirne, ali kako se kamera upali one brzo istrče iz kadra. Mi opet sve namjestimo, a ovce se zaustave na ivici kadra. I tako bezbroj puta. Svaki dan, na svakoj lokaciji. Na kraju ovaca nema u reklami, a bilo ih je stotine na setu.“, istaknuo je Anković.
Predstavljanju nove Žujine kampanje prisustvovale su brojne poznate osobe predvođene glavnim zvijezdama – Goranom Navojcem, Goranom Bogdanom i Reneom Bitorajcem, a kampanja je oduševila i Ivana Šarića, Branka Đurića Đuru, Luku Vidovića, Matiju Cveka, Alena Đurasa, Petru Dugandžić, Csillu Barath Bastaić, Iskru Jirsak, Antu Pecotića, Darka Janeša, Tibora Karamehmedovića i brojne druge.
Na predstavljanju je bio i Cody McClain Brown, predavač na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i autor knjige „Propuh, papuča i punica“. Cody za sebe kaže da je „hrvatski zet”, a u svojoj knjizi je opisao priču svoje transformacije iz „stranca“ u „zeta”. Postao je poznat nakon zabavnih pogleda jednog Amerikanca na hrvatske „običaje” poput opsjednutosti propuhom i specifičnih pravila u odnosu s punicom.
