20. svibnja 2014.

Uberi ručak

šparoge.jpg
1/4
gastro postao gastro.24sata.hr
Šume i livade, pa čak i krš u priobalju izvorom su mnogih delicija. Dok je prikupljanje nekih namirnica vrlo popularno i široko rašireno, tu su i neke manje poznate vrste no koje ne zaostaju nutritivno i gastronomski za dobro poznatim samoniklim biljem.

Prije nego li se krene u berbu, potrebno je oboružati se adekvatnom opremom poput stare odjeće koju neće biti šteta poderati ili zaprljati. Također, dugi rukavi i nogavice štitit će nas od krpelja i drugih nametnika, a dugi štap kojim lupamo po zemlji otjerat će opasne zmije. Posljednje, no ne i manje važno, potrebno je opskrbiti što je više moguće znanjem, kako o području na kojem beremo, tako i o samoj namirnici koju tražimo.

Gljive – smrčci, vrganji, lisičarke...

Mnogi će reći da ručak pripremljen od namirnica koje smo sami uzgojili ili prikupili iz prirode ima bolji okus. Pri vrhu popisa namirnica koje se rado prikupljaju i vrlo su cijenjene treba staviti kraljice šume, a to su gljive. Gljive su obožavane zbog njihovog „mesnog“ okusa i sposobnosti da intenziviraju okus jelima. Ova se svojstva najviše pripisuju visokom sadržaju slobodnih aminokiselina, uključujući i glutaminsku kiselinu, koja čini gljive koncentriranim izvorom natrijevog glutamata – poznatog pojačivača okusa. U samostalno branje gljiva ne upuštajte se ukoliko nemate iskustva. Radije se pridružite iskusnom beraču ili gljivarskom društvu ili udruzi. Također, valja se i raspitati o potrebnoj dozvoli za sakupljanje u nadležnoj šumariji, da vas zbog kazne, nekoliko sakupljenih gljiva ne bi preskupo koštalo. Sakupljene gljive, ukoliko ih ne sušimo ili konzerviramo kiseljenjem, treba potrošiti unutar 3 dana od branja, a čuvaju se u papirnatoj vrećici koja može upiti tekućinu koju otpuštaju zaslužnu za kvarenje. Od gljiva moguće je pripremiti brojna jela poput juha, variva, umaka, rižota i omleta.

Prijedlozi za pripremu:

Juha od vrganja
Štrudla od gljiva i kaša s vrganjima
Tjestenina sa šumskim gljivama
Pita s vrganjima
Poširano jaje, fini smrčci i šparoge

Šparoge

Može se reći da je branje divljih šparoga u današnje vrijeme vrlo mainstream. Broj šparugara je sve veći. Iako sezona šparoga polako zalazi, još ih uvijek možemo pronaći kako se skrivaju u bodljikavim grmićima. Osim delikatnog i cijenjenog okusa, prehrambena vlakna, vitamini i minerali samo su neki od razloga zašto bi trebalo uvrstiti šparoge u prehranu. Ako naberete više nego što možete pojesti, kratko ih blanširajte i spremite u zamrzivač i tako produljite njihovu sezonu i uživanje u ovim aromatičnim stabljikama.

Popularne recepte sa šparogama na jednom mjestu pronađite ovdje.

Kopriva

Rijetki su oni koji se nisu nikad opekli na koprivu i koji ju ne bi odmah prepoznali u prirodi. Radi se o trajnoj biljci čiji su srcoliko šiljasti listovi s peteljkama prekriveni krhkim dlačicama. Vrh dlačica se na dodir lako odlomi i ispušta koktel kemikalija koje iritiraju kožu. Stoga kod branja i čišćenja treba nositi rukavice. No kopriva je biljka koja iza opasnih dlačica u svom sastavu skriva mnoge korisne tvari te posjeduje izuzetno široku primjenu. Koprivu možemo susresti posvuda u prirodi, no najviše voli rasti na gnojenom tlu. Za jelo su najukusniji vrhovi mladih grančica s mladim lišćem koji se beru u proljeće. Kratkim blanširanjem ili pirjanjem razoružaju se žareće dlačice te se ona u kulinarstvu može koristiti kao bilo koje drugo zeleno lisnato povrće. Primjerice, blitvu i špinat u receptima možemo zamijeniti koprivom. Lazanje, valjušci, quiche, juhe, pite, samo su neka od jela u kojima kopriva može igrati glavnu ulogu.

Prijedlozi za pripremu:

Lazanje s mladim koprivama
Valjušci od koprive
Quiche s mladim koprivama
 

Zeleni radič

Maslačak ili zeleni radič cvate od proljeća do jeseni, a u prehrani se može koristiti i korijen i lišće, pa čak i cvijet. Najčešće se bere lišće u rano proljeće prije cvatnje jer je tada najukusnije. Mlado lišće nije suviše gorko i najbolje ga je jesti svježeg u salatama i pestu. Kako vrijeme odmiče, lišće postaje sve više gorko, no ako ga prokuhamo i dodamo mu kuhani krumpir i tvrdo kuhana jaja, crveni luk i začinimo maslinovim uljem, octom i svježe mljevenim paprom, dobit ćemo izdašnu i hranjivu salatu. A možemo se odlučiti i za pripremu Rižota s radičem.

Medvjeđi luk

Naziva se još i srijemuš, divlji ili šumski luk, a latinski naziv mu je Allium ursinum. Slično kao i s gljivama, s medvjeđim lukom ne valja se igrati. Medvjeđi luk može se u prirodi zamijeniti s listovima otrovnih biljaka poput mrazovca i čemerike čije konzumiranje može imati smrtne posljedice. Stoga branje ove biljke ipak treba prepustiti iskusnim znalci. Glavna razlika između medvjeđeg luka i otrovnica koje mu nalikuju je u – mirisu. Medvjeđi luk pripada istom botaničkom rodu kao i češnjak, luk i poriluk te posjeduje specifični miris po češnjaku zahvaljujući sadržaju sumpornih spojeva. Isto kao i ostale vrste iz roda Allium, medvjeđi luk jelima daje snažan i oštar sumporasti okus, a njegovim kuhanjem oslobađaju se bogate gotovo mesne arome. Zbog termički osjetljivih povoljnih sastojaka najbolje ga je konzumirati u svježem stanju primjerice u salati s krumpirima i jajima ili u obliku pesta u kombinaciji s tjesteninom. Odličan je u juhama, a za potpuno šumski ručak može se kombinirati s koprivom. Dobra ideja je i priprema quiche-a sa skutom i slaninom.

Prijedlozi za pripremu medvjeđeg luka:

Što s medvjeđim lukom?
Namaz od jaja i medvjeđeg luka
Pesto i juha od medvjeđeg luka

Motar

Svibanj je vrijeme kada se u priobalju bere motar. Nazvan još i cvijet u kamenu i morski koromač, raste iz stijena u neposrednoj blizini mora. Listovi su mu dugi najviše 5 centimetara i vrlo su mesnati. Vrlo je raširen, a ljeti kraj njega na stijenama odlažemo ručnike, a moguće da niti ne znamo da bismo od njega mogli napraviti ručak. Najčešće se kiseli u octu i kao takav se dodaje hladnim salatama od plodova mora ili se poslužuje uz sir poput maslina i kapara. Okus mu nalikuje kaparima i šparogama, no osjeća se prisutnost soli. Svježe ubran priprema se kuhan najviše 15 minuta u vodi i najčešće poslužuje u kombinaciji s kuhanim krumpirom i maslinovim uljem. Motar se od davnina koristi u ljekovite svrhe, a moderna znanost je pokazala da sadrži i neke zanimljive sastojke. Studija objavljena 2009. godine u časopisu Plant Physiology and Biochemistry je pokazala da je motar bogat klorogeničnom kiselinom. Klorogenična kiselina (CGA) aktivna je tvar popularnog dodatka prehrani za mršavljenje – zelene kave.

Prijedlog za serviranje motara.

Komentari 0
Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.