Brojni su nazivi za vrijednu, ali pomalo zaboravljenu drevnu žitaricu heljdu. Zovemo je još i hajda, hajdina, ajda, eljda ili jelda. To je planinska jednogodišnja biljka koja uspijeva na području preko tisuću metara nadmorske visine. Heljda zapravo nije prava žitarica, već je voćna sjemenka u rodu s rabarbarom, ali se najčešće razmatra kao žitarica. Puna je energije i hranjiva, a ne sadrži gluten.
Heljda ima približno jednaku energetsku vrijednost kao i druge žitarice, a jedna šalica (168 grama) kuhane heljdine prekrupe sadrži oko 150 kalorija. U toj jednoj šalici ujedno ćemo dobiti čak 4,5 g prehrambenih vlakana. Izvrstan je izvor antioksidativnih biljnih spojeva, poput luteina, zeaksantina, rutina i kvercetina te minerala mangana koji također posjeduje antioksidativna svojstva. Razmatra se i kao izvor vitamina B kompleksa i magnezija, a sadrži i triptofan koji pospješuje san.
U trgovinama možemo nabaviti prženu ili neprženu heljdu. Pritom nepržena ima lagan, suptilan okus, dok pržena ima više zemljan, orašast okus. Boja joj se kreće od žućkastoružičaste do smeđe nakon prženja.
Prekrupa od heljde su sirove jezgre heljde kojima su skinute ljuske. One su nepržene i često se nazivaju cjelovita bijela heljdina prekrupa. Bijela prekrupa može se koristiti u receptima kao zamjena za rižu.
Heljdina krupica je sitno mljevena nepržena heljdina prekrupa. Brzo se skuha te je dostupna kao heljdina žitarica ili heljdino vrhnje.
Heljdina kaša najčešće se priprema s prženom heljdinom prekrupom. Ova vrsta ima slađi, orašastiji okus od nepržene heljdine prekrupe. Kaša je odličan je prilog jelima od mesa ili povrća, a za doručak ili desert može se pripremiti u slatkoj izvedbi s medom, sladom i sušenim voćem.
Top 5 jela s heljdom
Heljda ima jedinstven okus koji je izraženiji od bilo koje žitarice, stoga je njezina primjena u kulinarstvu jak adut za one koji je znaju primijeniti i dobro sljubiti s drugim namirnicama.
1. Hranjiva variva i salate s heljdom
Kao i mnoge žitarice, heljda odlično pristaje u hranjiva topla variva, poput ovoga sa šampinjonima. Osim u varivima, poslužit će i kao izvor ugljikohidrata u hladnim i toplim salatama.
2. Heljdina tjestenina –soba rezanci
Heljda se također melje u brašno i ima ga ili u svijetlom ili u tamnom obliku; tamna je varijanta hranjivija. Heljdino se brašno koristi u palačinkama, kolačima, keksima, talijanskoj tjestenini i japanskim soba rezancima. Bezbroj je kombinacija jela sa soba rezancima, a često se pripremaju u woku.
3. Heljdine palačinke
Francuzi su poznati po svojim palačinkama od heljde, a Rusi po blinima, svojoj verziji palačinki od heljdinog brašna koje se obično nadijevaju kavijarom i poslužuju s dimljenim lososom. Prilikom pripreme palačinki obično se heljdino brašno miješa s bijelim pšeničnim brašnom. I za pripremu ruskih blina najčešće se koristi mješavina heljdinog i pšeničnog brašna.
4. Heljda kao punjenje za perad
Heljda će se sasvim dobro sljubiti s mesom, posebice mesom peradi, a ideju za takvu izvedbu možete pronaći ovdje.
5. Heljda kao prirodna dijetetska namirnica
Kao žitarica koja prirodno ne sadrži gluten, heljda ima značajnu primjenu u proizvodnji kruha i drugih proizvoda za osobe oboljele od celijakije i druge osobe koje moraju izbjegavati gluten. Temeljna heljdina kaša može poslužiti kao prilog, ali i kao jutarnji obrok za brojne osobe s posebnim prehrambenim potrebama. Dijabetičari također mogu imati koristi od konzumacije heljde jer djeluje povoljno na regulaciju glukoze u krvi. Također, sve se više istražuje zbog povoljnog djelovanja na razinu kolesterola i zaštitu srca i krvožilnog sustava.
