Bučino ulje dobiva se iz bučinih sjemenki, tamno je zeleno boje, lako probavljivo i nutritivno vrlo vrijedno.
"Premium“ oznaka jamstvo je kvalitete
Poput maslinovog, najkvalitetnije hrvatsko bučino ulje dobiva se hladnim prešanjem. Sam je postupak iznimno spor, ali je dobiveni proizvod najviše kvalitete. Podrazumijeva odabir zdravih, tamno-zelenih bučinih koštica uzgojenih isključivo na zemljopisnom području Republike Hrvatske. Koštice se neposredno nakon berbe, unutar 24 sata, moraju prati i sušiti na 40-60°C te pospremiti u čistim, suhim i hladnim skladištima. U tehnologiji prerade osobita se pažnja pridaje načinu mijesenja (presudno je koliko se dodaje vode i soli) i prženja.
Kako je u nastanku arome bučina ulja presudno prženje, besprijekorne bučine koštice prže se na 110-130 °C i to 30-50 min, a zatim prešaju pod mehaničkim prešama. Na taj se način dobiva tamnozeleno ulje specifičnog okusa po bučinim sjemenkama i očuvanih nutritivnih karakteristika. Ulje se nakon prešanja taloži te puni u boce koje zbog cijenjenih karakteristika i mukotrpnog procesa proizvodnje mogu postići visoku cijenu. Hrvatski proizvođači koji zadovoljavaju ove stroge kriterije proizvodnje na svojim uljima nose oznaku "Premium“, što garantira ujednačena svojstva, vrlo visoke nutritivne i senzorske karakteristike te očuvanje kvalitete za vrijeme skladištenja bučinog ulja.
Proizvodi li se bučino ulje prženjem bučinih sjemenki na višim temperaturama postupak postaje znatno brži, ali se istovremeno gube i povoljne karakteristike zbog čega bućino ulje bez oznake "hladno prešano“ možeš pronaći po nižim cijenama.
Nutritivno bogatstvo nerafiniranog bućinog ulja
Bučino ulje, u odnosu na maslinovo, sadrži raznovrsnije masne kiseline te prednjači u sadržaju esencijalnih masnih kiselina. Poželjan profil masnih kiselina u bučinom ulju otkriva činjenica da tek oko 16% čine zasićene masne kiseline (prvenstveno palmitinska i sterainska masna kiselina), dok preostali udio čine poželjne nezasićene masne kiseline. Pritom je u manjem dijelu (oko 29%) riječ o jednostruko nezasićenim masnim kiselinama gdje je zastupljena i blagotvorna oleinska kiselina, a najvećim dijelom (oko 55%) o višestruko nezasićenim masnim kiselinama gdje se osobito ističe sadržaj esencijalne linolne kiseline (omega -6).
Osim povoljnog profila masnih kiselina bučino ulje krasi bogatstvo vitamina E, snažnog antioksidansa, ali i sadržaj karotenoida (osobito luteina i beta-karotena) i klorofila. Upravo su ove moćne fitokemikalije odgovorne za dikromatizam bučinog ulja, odnosno svojstvo istovremenog poprimanja dviju boja: tamnozelene i crvene
Bučino ulje u kuhinji
Bučino ulje uživa status delikatesnog ulja, a zbog niske točke dimljenja najbolje ga je koristiti u pripremi hladnih jela. Tako je idealan za pripremu salata, ali i kao dodatak raznom povrću, tjestenini ili kao završni dodatak krem juhama. Poput maslinovog i bučinog ulje dolazi do izražaja “umače“ li se kruh u njega, a poseban specijalitet je sladoled preliven vrhunskim bučinim uljem.
Nedostaje li vam inspiracije za upotrebu bučinog ulja isprobajte naše recepte:
Slatki zalogaji od bijele čokolade
