Jedna od prvih legendi koja se veže uz otkriće kave je opažanje arapskog pastira približno 850. godine koji je primijetio živahno ponašanje koza koje su brstile zrna kave. Smatra se da je kava ušla u primjenu kod ljudi oko 1000. godine i već su se tada zrna pržila i mljela kako bi se pripremilo opojno piće. Od tada do kultivacije prošlo je vrlo malo vremena i uskoro su Arapi imali monopol, a kavu su transportirali iz luke Mocha u Jemenu. Kava je ubrzo postala važno piće za Muslimane, a svojevrsne kavane otvorene su u gradovima diljem islamskog svijeta. Smatra se da je prva prava kavana otvorena u Konstantinopolu (Istambulu) krajem 15. stoljeća, a ubrzo zatim otvorene su kavane i u Medini, Meki, Kairu, Damasku i Bagdadu. U Europi su ubrzo počele nicati slične kavane. Prve su otvorene u Veneciji i Beču, negdje sredinom 16. stoljeća. Tek jedno stoljeće nakon toga kava je pristigla i na sjever Europe, a kavane su otvorene i u Oxfordu, Marseju i Parizu. Poznata pariška kavana Cafe Procope vrata je otvorila tek 1868. godine.
Kako se kava širila svijetom, mnogima je smetao arapski monopol pa su Nizozemci započeli s uzgojem kave na Javi i Šri Lanki, a Englezi su kavu uzgajali na Jamajci. Portugalci su pokrenuli biznis s kavom u Brazilu…i tako je kava preplavila svijet.
Gastronomska enciklopedija Larousse navodi kako se zelena kava pržila u kućama do kraja 19. stoljeća, a na našim prostorima u vrijeme velikih redukcija, stabilizacije i nestašice kave taj se postupak u domovima vršio i prije svega par desetljeća. Čudnovate specijalne okrugle naprave za prženje kave okretale su se na vatri štednjaka, a mirisi koji su se pritom širili bili su intenzivni i karakteristični za osebujan miris kave.
Danas dvije vrste kave (Coffea arabica i Coffea robusta) čine 95 % svjetske proizvodnje. Zrna arabice su dugačka, ovalna i plosnata, imaju blag i aromatičan okus te se smatraju najboljom vrstom kave. Ova vrsta uzgaja se u Brazilu, Etiopiji, Jemenu, Meksiku i Kostarici, no najcjenjenija su zrna koja dolaze iz Kolumbije. Zrna robuste su malena i imaju nepravilan, konveksni oblik, dolaze iz Obale bjelokosti, Zaira i Angole. Robusta sadrži dvostruko više kofeina i ima značajno gorči okus. Stoga se često miješa s arabicom u određenim omjerima. Ipak, često se može čuti da šmekerima dolazi u obzir jedino čista arabica kao najbolja vrsta kave na svijetu.
Najveći kavopije danas su Amerikanci i Europljani, a od drevnog tradicionalnog napitka razvili su tijekom 20.stoljeća cijeli niz svježih i instant napitaka poput espressa, capuccina, macchiata, instant kave, bezkofeinskih inačica, aromatiziranih napitaka, a varijacije su bezgranične. U našem, zapadnjačkom civilizacijskom krugu najcjenjenije vrste kave su espresso, filter kava i instant kava. Pritom je espresso posebno bogatog okusa jer se priprema na poseban način uz pomoć tlaka i vodene pare te se tako ekstrahira i koncentrira veći broj molekula iz kave.
