Powered by:
Svatko tko je ijednom bio pozvan donijeti vino na večeru ili ima prijatelje koji su ljubitelji dobre kapljice, zna da je svijet vina pun mogućnosti i stilova. No, opisati vino nije jednostavno, niti je lako definirati njegove karakteristike, stoga bi svatko trebao znati neke osnovne vinske izraze. Jer, kao i svaka strast ili hobi, učenje o vinu pruža jedan novi svijet pun lijepih doživljaja.
Četiri prednosti dobrog poznavanja svijeta vina
Prvo, dobro vino će začiniti baš svaku proslavu i druženja. Uživanje u vinu i u društvu izvrstan je način da istražite okuse i stilove dok komunicirate s prijateljima i obitelji. Drugo, bolje poznavanje vina omogućava i lakšu kupnju. Znati kako pročitati etiketu među stotinama boca u trgovini i izaći iz nje s (novom) omiljenom bocom vina pruža veliko zadovoljstvo, zar ne? Treće, znanje o vinu otvara put za razvoj osjetila okusa i mirisa. Razviješ li svijest o tome što piješ, lakše ćeš pronaći slična vina i razumjeti zašto se vino razlikuje po regijama, godinama i nekim drugim faktorima. A sve to, na koncu, povećava našu zahvalnost prema dobroj hrani i piću.
I konačno, učenje o vinu može predstavljati osobni izazov i izvor zadovoljstva. Mogućnost stalne potrage ukusnih vina predstavlja zadovoljstvo, kako za tebe, tako i za brojne druge ljude s kojima dijeliš ljubav prema vinu.
Mali rječnik vinskih izraza koje bi svatko trebao znati
Alkohol: to je prirodni nusprodukt procesa fermentacije, on daje osjećaj slatkoće za uravnoteženje kiselina i tanina u vinu.
Barrique: naziv za drvene bačve različita obujma, najčešće 225 L, u kojima se proizvodi vino po istoimenom postupku. Odležavanjem u spomenutim posudama, u vinu se događaju složeni procesi esterifikacije i ekstrakcije taninskih i vanilinskih tvari iz drva, te oksidacije.
Buke (bouquet): to su svi oni mirisni sastojci u vinu koje osjetimo osjetilom mirisa. Primjerice, grožđe ima primaran miris, no tu su još i drugi mirisi, poput zemlje, sijena, voća, aromatičnih trava… S obzirom da dio mirisa nestaje tijekom fermentacije, tako se pojam aroma koristi za mlada vina, a bouquet za ona starija.
Degustacija vina: Koliko god zavidimo sommelierima na njihovom umijeću, degustacija podrazumijeva veliko znanje kako bi se pravilno procijenilo neko vino – od poznavanja sorti, različitih aroma i okusa do profesionalnog opisa vina.
Dekantiranje vina: to je proces pažljivog pretakanja vina u posudu kako bi se uklonio talog (vinski kamenac) i omogućio vinu duži dodir s kisikom prije konzumacije, kako bi bolje razvio arome.
Desertna vina: baš kao što im i ime govori, ona su slatka i piju se nakon obroka. Dodaje im se alkohol (najčešće brandy) kako bi se zadržala razina prirodnih šećera koji se koriste tijekom procesa fermentacije.
Harmonično vino: to je dobro balansirano, skladno vino u kojem su uravnotežene sve osnovne karakteristike, pa se nijedna ne izdvaja.
Karakterno vino: ono se odnosi na odlike podneblja iz kojeg dolazi, jer svako ima neke specifičnosti.
Lagano vino: ono s niskom koncentracijom tanina i nižim udjelom alkohola, pitko i niže energetske vrijednosti u odnosu na teška vina.
Mlado vino: nije prošlo kroz potpunu tehnološku obradu, već samo djelomičnu ili cijelu fermentaciju pa se zato zove mlado.
Organsko vino: vrlo popularno zadnjih godina, a označava vino nastalo od grožđa uzgajanog bez umjetnih aditiva za održavanje kvalitetnog roda.
Pjenušava vina: karakterizira ih značajan utjecaj karbonacije, koji se pojavljuje kao prirodan dio fermentacije. Naime, nakon fermentacije, vinu se dodaje ugljični dioksid, a razina karbonacije može se uočiti na etiketi na kojoj piše je li vino slatko ili je suho.
Stolno ili lagano vino: bez obzira je li crno, bijelo ili rosé, to su vina koja imaju udio alkohola 14 posto.
Slast: u grožđu se prirodno nalazi šećer koji podiže težinu i snagu okusa te time određuje teksturu vina.
Tanin: kemijski spojevi koji vinu daju gorčinu i hrapavost te dovode do skupljanja usana. Mogu potjecati ili iz hrastovine ili iz kožice i sjemenke grožđa. Iako se najčešće povezuje s crnim vinima, može biti izražen i kod nekih bijelih vina, obično onih maceriranih te onih koja su neko vrijeme dozrijevala u hrastovini.
Popularna bijela vina
Chardonnay: ima voćni, pomalo mastan, baršunast okus koji nije tipičan za suha vina.
Moscato: vino voćnog okusa, vrlo često je i prilično slatko.
Pinot Grigio (ili Pinot Gris): ima jednostavan, lagan, suh i kiselkast okus.
Riesling: uglavnom je sladak, s intenzivnim okusom voća.
Sauvignon blanc: ima suh i kiselkast okus, s aromom bilja i tropskog voća.
Popularna crna vina
Cabernet sauvignon: karakteristično je teško crno vino s natruhama bilja.
Merlot: ima voćni okus, ali osjete se i začini u njemu. No, laganije je i s manje tanina od Cabernet sauvignona.
Pinot noir: delikatno i svježe vino, s manjim udjelom tanina s aromama voća.
Zinfandel: obično se radi o elegantnom vinu, ali postoji nekoliko 'gradacija' – od suhog do ne-suhog i od teškog do srednje teškog.
Sad je prilika – popuni svoje zalihe!
Sada kada si se upoznala s nekim od osnovnih vinskih pojmova, moramo istaknuti i to da je Hrvatska zemlja s izvrsnim vinima, koja nisu preskupa – i stoga u njima trebaš uživati!
Najbolje to znaju u INTERSPAR-u, gdje kupcima pružaju mogućnost kupovine vrhunskih vina i otkrivanje novih okusa. Mnoga od njih dobitnici su najprestižnijih svjetskih nagrada i nosioci najviših ocjena.
U svakoj se hrvatskoj vinogradarskoj regiji proizvode izvrsna vina, a mi posebno ističemo sljedeća i predlažemo da ih svakako uvrstiš u svoju vinsku biblioteku.
Iz Dalmacije izdvajamo Korlat – vino koje se idealno slaže s biftekom, janjećim kotletima i mesom s roštilja, PZ Dingač koji zaokružuje okuse divljači, bifteka, tune, pikantnih sireva i tamne čokolade te Malvaziju Dubrovačku - vino koje se odlikuje karakterističnim mirisom i okusom jer u sebi sadrži arome suhog bijelog voća, meda i cvijeća. Jako se dobro sljubljuje s lokalnom kuhinjom. Zanimljivo je da je ovo gotovo izgubljena bijela sorta Konavoskog kraja i da se opet vraća na hrvatsku vinsku scenu. Malvasija kao sorta se, pored svoje dugačke povijesti, odlikuje i jako dobrim vinima napravljenim od grožđa uzgojenog upravo u Konavoskom polju.
Iz Istre i Primorja obavezno probaj Marijan Arman Malvazija Gran Cru - izvrsno se sljubljuje s ribom, bijelim mesom i tjesteninama, Rossi Istarsku Malvaziju jer tako fino paše uz tjesteninu, s morskim plodovima i uz riblji file, te Franc Arman Teran koji se najbolje dopunjuje uz jela od mesa i divljači te uz pršut i sir.
Iz Kontinentalne Hrvatske obavezno probaj Enjingi Crno Venje jer savršeno ide uz crveno meso i sireve punog okusa, dok se Enjini Pinot Crni Kasna berba dobro prilagođava jelima od tamnog mesa i specijalitetima od divljači, naročito pernate. Tu je i nezaobilazni Josić Baranjski Šiler koji savršeno ide uz suhomesnate proizvode (kulen, kobasice, šunku…), crvena mesa i topla predjela od tijesta (domaća tjestenina s vrganjima), dok su lagana jela, sireve i pečenu ribu preporučamo Iuris Rose.
Od inozemnih izdvajamo Primitivo Salento iz Italije – savršeno paše uz tvrđe i pikantnije sireve i jela od crvenog mesa, te Château Grand Désir iz Francuske uz koji crveno meso, tjestenine s mesom i razne vrsta sireva jednostavno dobivaju onu posebniju notu.
Na kraju, želiš li proširiti svoje znanje o vinu i novitetima koji stižu svakako se informiraj na www.spar.hr, a njihov vinski katalog nek' ti bude nešto poput male vinske biblije!
Posebna pogodnost koju svi kupci tijekom cijele godine mogu ostvariti u INTERSPAR vinoteci je gratis vrećica za kupovinu 6 butelja (0,75) gdje mogu kombinirati vina i šampanjce, pjenušce te uz to ostvaruju 10% popusta.
