Krajem prošlog tjedan u Iloku je svečano otvorena moderna vinarija KAST, a vlasnici su obitelj Kovčalija, dosad poznati kao vlasnici omiljene iločke destinacije – hotela i restorana Dunav. I dok se roditelji nastavljaju brinuti o poznatom hotelu i restoranu, njihova djeca Katarina i Stjepan, nova generacija obitelji Kovčalija, odsad će biti zaduženi za novu vinariju koja u dizajnu, ali i konceptu, na odličan, vrlo promišljen način spaja tradiciju i suvremeno.
Duga tradicija
Vinarija KAST smještena je u prostoru koji je oduvijek korišten za proizvodnju vina. U njemu je djelovala i prva iločka vinogradarska zadruga, no tijekom Domovinskog rata zgrada je potpuno devastirana i proizvodnja vina u tim prostorima nije bila obnovljena sve do danas. Članovi obitelji Kovčalija zgradu su kupili 2019. godine te su si iduće 2 godine uzeli vremena za potpuno osmišljavanje prostora i njegovih funkcionalnosti, nakon čega su 2021. krenuli u realizaciju projekta.
Uz pomoć europskih fondova izgradili su vinariju koja svojom funkcionalnošću, arhitektonskim rješenjima i nadahnutim uređenjem značajno odskače od prosjeka i u Ilok donosi jednu sasvim novu ponudu i kvalitetu, koja ravnopravno može stati uz bok bilo kojoj od slavnih vinarija, primjerice, Toskane, Provanse ili Rioje. Nova generacija u obitelji, Katarina i Stjepan Kovčalija, prema čijim je početnim slovima vlastitih imena vinarija dobila naziv, preuzela je odgovornost za ovaj projekt sa sasvim novom idejom – prevesti iločka vina iz zone svakodnevnih u zonu vina za posebne trenutke.
Ilok na višoj razini
Naime, iako je Iločko vinogorje slavno te po čuvenju i potencijalu jednako vrijedno kao primjerice Kutjevačko ili Dingač, na tržištu se vina iz tog kraja prodaju većinom u zoni svakodnevnih vina ili u najboljem slučaju kao vina s odličnim omjerom cijene i kvalitete. U zoni finih i prestižnih vina je Iločko vinogorje zapravo ozbiljno deficitarno, i to je stvar koju Katarina i Stjepan žele izmijeniti.
"Odrasli smo u obitelji kojoj je vino, odnosno vinarstvo, bilo vrlo bitno. Jedan djed je prvi nagrađivani vinar Iloku, dok je drugi, na žalost pokojni djed, bio bačvar. Općenito, u čitavom gradu Iloku, vinarstvo i vinogradarstvo dio su svačije svakodnevice“, govori Stjepan Kovčalija dok s njime razgledavamo brižljivo uređene prostorije vinarije, a on nam objašnjava smisao i svrhu svake prostorije, bačava, tankova… Dolazimo i do velike bačve koju je svojedobno izradio njegov pokojni djed – ona je potpuno restaurirana, i tek treba odlučiti koje vino će dobiti čast u njoj odležavati.
Zanimljiv polusuhi traminac
Za fokus svog djelovanja odabrali su tradicionalni iločki sortiment, sorte graševinu, traminac i frankovku, vjerujući da na teritoriju Podunavlja i Fruške gore kojem pripadaju, upravo te sorte mogu pružiti najviše. Graševina i polusuhi traminac iz berbe 2022. spremni su za tržište, chardonnay je upravo završio odležavanje i kupci će ga moći kušati do kraja godine, a od sortimenta imaju još i frankovku, kao potentnu lokalnu sortu crvenog vina.
"Želimo napraviti razliku. Naš plan je ustrajati na kvaliteti, a sve ostalo, uključujući i količine, će doći prirodno. Potpuno je spreman i turistički dio vinarije – kušaonica kapaciteta 60 sjedaćih mjesta bit će otvorena svaki dan, a gosti će moći obići vinariju, kušati vina…", nastavlja Stjepan.
Angažirali su jednog od najboljih stručnjaka ovog podneblja, enologa Mladena Dragojlovića iz Novog sada, poznatog po suradnji s negotinskom vinarijom Matalj od samog osnutka, gdje je surađivao na kreaciji Kremen Kamena, jednog od najboljih crnih vina ovih prostora, a zatim i suradnji s drugim vinarijama s kojima je također požnjeo međunarodne uspjehe, poput vinarija Đoković i Matijašević. Angažirali su i Gorana Perića iz Istre, cijenjenog tehnološkog projektanta, koji je prema zamislima obitelji i enološkog savjetnika opremio podrum suvremenom tehnologijom, primjerenoj tipu vina kakvo Kovčalije žele proizvoditi.
Nova razina kvalitete
Podrum je uređenjem posvećen tradiciji iločkog kraja i ključnim razdobljima vinske povijesti, zbog čega se sastoji od četiri dijela. Prvi se dio odnosi na današnjicu i tamo su smješteni inoks tankovi s kontroliranom temperaturom, drugi dio se odnosi na Austrougarsku tradiciju dozrijevanja vina u betonskim tankovima i tamo se nalazi betonsko suđe, treći je dio posvećen srednjovjekovnoj tradiciji i gdje se nalaze drvene bačve, a posljednji, četvrti antičkom dobu iz vremena rimskog carstva gdje se nalaze amfore od terakote.
"Želimo sačuvati svježinu i eleganciju u vinu i arome tipične za sorte našeg kraja, stoga dobar dio vina njegujemo u inoksu, s druge strane, ostale sve tri metode njegovanja koje baštinimo iz iločke povijesti nam omogućuju da kasnijim pažljivim kupažiranjem s vinom iz inoksa i pronalaženjem idealnih omjera krajnje vino dobije dodatno na kompleksnosti i dubini, kao i na potencijalu za čuvanje i daljnji razvoj. Na taj smo način dobili očuvali sortnost i tipična svojstva vina s iločkog terroira, a istovremeno dobili strukturu i novu razinu kvalitete“, tako je Stjepan Kovčalija objasnio svoj pogled na vino.
Smislen koncept
"Upoznao sam tisuće vinara iz cijelog svijeta, kao međunarodni vinski sudac prošao sam sve kontinente, i nema puno ovakvih projekata, ovakvih priča, ovakvih vinarija. Nema puno projekata koji su osmišljeni na način da je ideja i sam koncept vinarije smislen, umjeren. Nije tu da se razbacuje, da se pokazuje, nego je tu da pruži najbolje što može od tradicije ovog kraja.
Nova generacija obitelji Kovčalija odlučila je kroz vinariju prikazati tradiciju svoga kraja na jedan drugačiji, noviji, napredniji način. Riječ je o dvoje mladih ljudi koji imaju strast, želju, volju i energiju baviti se vinarstvom koje je samo po sebi težak posao te se uloženo vraća tek u drugoj, trećoj generaciji… To je već fantastična stvar“, rekao je na otvorenju vinarije KAST Saša Špiranec iz tvrtke Vinart.
Moderni zalogaji nadahnuti tradicijom
Kako bismo vina vinarije KAST na otvorenju doživjeli u najboljem svjetlu, pripremili su odlične zalogaje nadahnute tradicijom. Za početak, bila je tu slasna trogodišnja šunka te vrhunski kulen, a nakon toga uživali smo u elaboriranim zalogajima chefa Gorana Kočiša – modernim, ali i nadahnutim tradicijom.
Hrskavi i slasni kornetići od dimljenog šarana s ukiseljenom ciklom, beef tartar sa slaninom, lješnjakom i žumanjkom, roast deer s waldorfskom salatom i crnim orahom na slasnoj pogači, pulled pork brioche s čipsom od svinjske kože, fenomenalni fiš paprikaš vol. 2, pralina od patke te saftni juneći obrazi – svi zalogaji su nas oduševili i izvrsno su prijali uz KAST graševinu i polusuhi traminac, idealan za spajanje s hranom.
Za slatki dio večeri pobrinuo se pak slastičar Tibor Opačić. Njegovi deserti lemon tart (limun, kupina, badem), pita od jabuke i oraha vol. 2 te lješnica (lješnjak, karamel, čokolada) oduševili su i najzahtjevnija nepca.