Na prvi pogled malo područje Europe u usporedbi s Azijom ili američkim kontinentom sugeriralo bi ujednačenu kuhinju svih naroda koji naseljavaju Stari kontinent. Različitost klime, položaja, povijesnih događaja, pa i dostupnost mora iznjedrilo je toliko različitih kuhinja i specijaliteta koliko ima i naroda. U usporedbi s azijskom kuhinjom meso se puno češće nalazi na europskim stolovima i u znatno većim serviranjima nego što je to običaj na Dalekom istoku. Prepoznatljiva odlika europske kuhinje je i česta upotreba mliječnih proizvoda u pripremi jela. Također, glavni izvor škroba su krumpir i kruh. Pobliže ćemo izdvojiti četiri jela po kojima je Europa prepoznata i u najdaljim krajevima kugle zemaljske.
Bečki odrezak (Wiener Schnitzel)
Vjeruje se da bečki odrezak potječe od talijanskog Cotoletta alla Milanese, a Beču ga je "predstavio" general Radetzky. Jelo se tradicionalno priprema od tek nekoliko milimetara debelog mesa teletine, valjanog u brašno, jaja i krušne mrvice. Odrezak se duboko prži u masnoći dok ne poprimi zlatno žutu boju. Odrezak doslovce mora plivati u masnoći jer se inače neće ravnomjerno prepržiti. U novije vrijeme bečki odrezak se češće priprema sa svinjetinom nego teletinom, a prilog mu u Austriji čini krumpir salata ili pečeni krumpir te kriška limuna.
Pizza Margarita (Pizza Napoletana Margharita)
Mjesto rođenja moderne pizze je Napulj. Originalni sastojci pizze Margharita su rajčica, mozzarella i bosiljak, a vjeruje se da je nastala 1889. godine u znak kraljici Italije, Margheriti di Savoja koja je tada posjetila Napulj. Pizza je bila jelo siromaha, ali se kraljici toliko dopala da je počela redovito uživati u njenim čarima i nadjenula joj ime.
Od tada diljem svijeta milijuni ljudi redovito uživaju u pizzi margariti, međutim za iskustvo one prave autentične arome valja posjetiti Napulj gdje se popularna pizza radi od lokalnih sastojaka: San Marzano rajčica i Mozzarella Campana (načinjena od mlijeka krava ili bivola koji pasu na ravnicama regije Campania).
Paella Valenciana
Paella je španjolsko nacionalno jelo koje je sredinom 19. stoljeća nastalo u Valenciji. Tamošnji poljoprivrednici bi na poljima u vrijeme ručka zapalili vatru i kuhali rižu zajedno sa svim namirnicama koje bi imali pri ruci. Kao rezultat, paella uz rižu ovisno o dijelu zemlje sadrži i povrće, mahunarke, meso, ribu i plodove mora i obilje začina. Postoji stotinu varijacija paelle, ali je ipak originalna paella upravo valencijanska koja sadrži bijelu rižu, zeleno povrće, meso piletine i zečetine, lima grah i začine (slatka paprika, šafran, svježi ružmarin). Karakteristika paelle je kuhanje nad otvorenom vatrom u posebnim što plićim posudama.
paell
Juha od luka (Soupe à l'oignon)
Juha od luka prepoznatljivost je francuske kuhinje. Temelj juhe su naravno luk te goveđi i pileći temeljac, a uz ovu se deliciju najčešće serviraju croutoni (mali komadići prženog ili pečenog kruha) i sir. Za bogatu aromu nije odgovoran samo temeljac već karamelizirani luk. Luk se naime polako kuha, ponekad i satima kako bi šećeri u njemu postepeno postigli temperaturu topljenja i otpustili prepoznatljivu aromu juhe od luka. Zanimljivo je da sama juha potječe još iz doba Rimljana, no moderna verzija nastala je u 18 stoljeću upravo u Francuskoj.
