Već tisućljećima, smokve čine dio tipične zdrave mediteranske prehrane. Osim bogate povijesti, legendi koje se vežu uz njih i neiscrpne kulinarske primjene, smokve su ujedno u žarištu brojnih znanstvenih istraživanja. Naime, kao izvanredan izvor prehrambenih vlakana, minerala i posebice polifenola, smokve se razmatraju kao namirnica povoljna za zdravlje i potencijalna pomoć u prevenciji i terapiji bolesti današnjice.
Kako bi otkrili sastojke s potencijalno povoljnim učinkom na zdravlje, znanstvenici su analizirali sastav polifenola, antocijanina i antioksidativni kapacitet šest komercijalnih vrsta smokava koje se razlikuju po boji (crne, crvene, žute i zelene). Otkrili su impresivan sadržaj polifenola, a time i snažnu antiokidativnu aktivnost, a što je vrsta bila tamnije i jarkije boje udio korisnih molekula i antioksidativna snaga bili su veći. Primjerice, najviši udio polifenola i antocijana te najsnažnija antioksidativna aktivnost zabilježena je kod vrste Mission karakteristične po crno-ljubičastoj kori s mesom roskaste boje. Zanimljivo je da je glavnina fitokemikalija pronađena u kori smokava, a manje količine izmjerene su u mesu.
I ranije provedena istraživanja pokazala su da su smokve iznimno bogat izvor polifenola. Mnoge će začuditi da su smokve značajno bogatije polifenolima od primjerice jabuke, borovnice, grožđa, naranče, šljive i jagode, pa čak i od namirnica koje se smatraju iznimno bogatim polifenolima - poput crnog vina i čaja.
Također, smokve sadrže i biljne sterole, tvari kojiima je dokazano povoljno djelovanje na razinu kolesterola u krvi. Biljni steroli (poput stigmasterola i lanosterola sadržanih u smokvama) vežu se na molekule kolesterola u crijevima i tako ometaju njegovu apsorpciju.
No to nije sve! U smokvama su pronađeni i spojevi s potencijalnim antikarcinogenim djelovanjem - benzaldehid i kumarini. Ti spojevi ispitivani su u znanstvenim studinama, a rezultati su obećavajući, osobito kada je riječ o karcinomima prostate i kože te skvamoznih stanica.
Crtice iz povijesti smokava
Smokve su jedna od najranije kultiviranih vrsta voća. Točnije, plod smokve je zapravo cvijet, ali je uvriježen kao voće. Još u davnim vrenenima smokve su sušene kako bi se sačuvale kroz dulje vremensko razdoblje. Stablo smokve bilo je zasađeno u u rajskom vrtu, a smokva je najspominjanije voće u Bibliji.
Legenda kaže da su smokve bile omiljeno Kleopatrino voće, a život je skončala zbog uboda zmije otrovnice koja je dospjela u njene odaje u košarici smokava. Svaki stanovnik Atene bio je "philosykos" što je u doslovnom prijevodu "prijatelj smokve".
Vrste smokava
Smokva je plod drva iz obitelji murva kojeg latinskim imenom nazivamo Ficus carica. Postoji preko 150 vrsta smokava koje se međusobno razlikuju po boji, a neznatno po strukturi. Najpoznatije i najrasprostranjenije vrste su Mission (crno-ljubičasta kora s mesom roskaste boje), Kadota (zelena kora s ljubičastim mesom), Calimyrna (zelenkasto-žuta kora s jantarnim mesom), Jadranska smokva (svijetlo-zelena kora s mesom zagasitoroze boje).
Smokve imaju vrlo kratku sezonu uzgoja i iznimno su osjetljive. Stoga su najukusnije ako se jedu neposredno nakon branja, nakon što su kratko vrijeme odležale u hladnjaku. Iako su svježe smokve dostupne tek nekoliko mjeseci u godini, u suhim smokvama možete uživati tijekom cijele godine.
Zdravstvene blagodati smokava
Redovita konzumacija smokava bez sumnje povoljno djeluje na kardiovaskularno zdravlje. Mnogo je razloga koji govore u prilog tome. Primjerice, bogatstvo polifenola sa snažnim antioksidativnim djelovanjem štiti LDL lipoproteine od oksidacije i tako prevenira aterosklerozu. Nadalje, visok udio kalija djeluje povoljno na regulaciju krvnog tlaka, a topljiva vlakna i biljni steroli na razinu kolesterola u krvi.
Prehrambena vlakna iz ploda smokve djeluju i na razinu šećera u krvi, a antidijabetičko djelovanje posjeduju i smokvini listovi. Iako ne zvuče jestivo, u nekim su kulturama smokvini listovi doista sastavni dio jelovnika. Zbog niza molekula koje posjeduju, smokve imaju i potencijalno antikarcinogeno djelovanje.
Suhe smokve izvrstan su izvor brojnih nutrijenata. Međutim, suho voće čini manje od 1 % uobičajeno konzumirane količine voća te stoga stručnjaci preporučuju veću zastupljenost suhog voća u prehrani kao značajnog izvora antioksidansa i prehrambenih vlakana. Suhe smokve praktičan su i nutritivno vrijedan obrok za sportaše rekreativce i profesionalce, a u kombinaciji s orašastim plodovima mogu poslužiti kao idealan međuobrok.
