Kolumne 15. svibnja 2017.

Nova vinska uzdanica Zlatne doline!

Mario Jukić
gastro postao gastro.24sata.hr
Kao što su Rimljani današnje vinorodno Banovo Brdo u Baranji prozvali Mons aureus – Zlatno Brdo, tako su i područje današnje Požeške kotline nazvali Valis aurea – Zlatna dolina. Danas pričamo o jednoj sjajnoj vinariji toga kraja - vinariji Soldo.

ZLATNA DOLINA

Za oba naziva ključna je visoka razina insolacije i vrhunske vinske kreacije. Važnost vina za Rimljane nije potrebno previše naglašavati. Na koncu konca vinova loza je i određivala granice rimske imperije, a Dionizov kult je naveliko bio raširen i štovan. Zlatna dolina omeđena je Dilj gorom, Psunjem, Ravnom Gorom, Požeškom gorom, Papukom i Krndijom.

Slavonski čobanac u kotliću Možda vas zanima... Čobanac - najfiniji slavonski specijalitet iz kotlića Recepti

Najpoznatije vinske ekspozicije su upravo južne padine Papuka i Krndije. Odlikuje ih jedinstven terroir. Klima, tlo i reljef prožeti su u blagorodnoj harmoniji. Što se reljefa tiče, blago nagnute južne padine su idealne za proizvodnju visokokvalitetnih vina, tlo karakteriziraju idealna biološka i fizikalno – kemijska svojstva, a sve značajne karakteristike klime poput vjetra, oborina, topline i sunčevog svjetla – insolacije doprinose toj slici. Veteran hrvatske meteorologije mr.sc. Milan Sijerković napisao je i 2006. godine izdao knjigu Klima s okusom vina - meteorološka povijest, vrijeme i klima Požege i Požeške kotline, a osam godina kasnije 2014 godine izdao knjigu na 350 tvrdo uvezanih stranica Kutjevačko vinorodno područje - vrijeme i klima Zlatne doline.

Zlatna dolina ima brojne više ili manje poznate vinske bisere. O nekima od njih čuli ste ili pročitali gotovo sve, a o nekim gotovo ništa. Moja misija je da Vam ukažem na ove druge, od očiju šire javnosti skrivene koji do sada nisu medijski bili adekvatno prezentirani (a to itekako zaslužuju)!

slavonska juha Možda vas zanima... Slavonska juha Recepti

VETOVO
Vetovo je mjesto koje u administrativnom smislu pripada gradu Kutjevu, jednom od najznačajnijih vinogradarskih centara Republike Hrvatske. To je najveće prigradsko naselje Kutjeva i između Vetova i Kutjeva nalaze se četiri manja sela poznata po svojim vinogradarskim položajima i turističkim sadržajima: Lukač, Hrnjevac, Venje i Mitrovac. Lukač je poznat po restoranu Ribarska kuća, Hrnjevac po istoimenoj čuvenoj Adžićevoj premium graševini, Venje po slavnoj kupaži Ivana Enjingija, a Mitrovac po graševinama Ivice Peraka i Vlade Krauthakera. U Vetovu se nalazi i poznati restoran Schön blick poznat po specijalitetu kuće - pijanom šaranu.

VETERI CASTRI
Na neki način, sve donedavno Vetovo je bilo u sjeni Kutjeva, ali osnivanjem Udruge vinogradara, vinara i voćara Veteri castra prije nekih tri i pol godine situacija se počela mijenjati te se Vetovo uspjelo brendirati kao samostalna vinarska destinacija, a kroz organizaciju raznih manifestacija koje privlače sve veći broj posjetitelja i vinskog turizma. Do osnivanja udruge Veteri castra vetovački vinari bili su članovi srodnih udruga u Kutjevu i Kaptolu i tada su odlučili da je sazrelo vrijeme za osnivanje udruge koja bi ponajbolje mogla afirmirati njihove interese i potrebe. Udruga je ime dobila po templarskom samostanu iz 13. stoljeća, uz koji se kasnije i razvilo današnje naselje Vetovo. Okuplja četrdesetak vinogradara, vinara i voćara (i pojedinaca na drugi način bliskih vinu) koji obrađuju 170 hektara vinograda na katastarskim općinama Vetovo i Lukač, a trenutno joj predsjedava renomirani vetovački vinar Branko Jakobović. Od četrdesetak članova udruge može se reći da njih šestero ima značajniji komercijalni kapacitet, drugim riječima dostatne količine (i kvalitetu) vina da mogu ozbiljnije nastupiti na tržištu. To su vinarije Jakobović, Pavić, Ivanović, Šipura, Mandić i Soldo.

 | Author: Mario Jukić Mario Jukić

Upravo sam vinariju Soldo odabrao za posjet tijekom moga proputovanja kroz Zlatnu dolinu i to ponajviše zahvaljujući činjenici da je vinarija Soldo bila apsolutni pobjednik nedavno održanog ocjenjivanja vetovačkih vina. Vinari su se ocjenjivali uzajamno po načelu blind tastinga, a predsjednik ocjenjivačke komisije je bio mr. sc. Josip Mesić, profesor i pročelnik poljoprivrednog odjela na požeškom veleučilištu koje ima svoj nastavni objekt "Klijet" iznad Vetova, pored sela Podgorje, na 350 metara nadmorske visine. Tamo veleučilište ima 30.000 trsova vinove loze na površini od osam hektara vinograda i godišnju proizvodnju od 50.000 litara vina. Svaki student ima svoj red vinove loze i bačvu u kojoj proizvodi vino. Pobjednik u kategoriji bijelih vina u konkurenciji od 18 različitih uzoraka je bila Soldina graševina , a u konkurenciji crnih vina Soldin cuvée. Dovoljan razlog za posjet vinariji Soldo i razgovor s vlasnikom – Gojkom Soldom.

• Udruga Veteri castra okuplja i vinogradare i vinare za razliku od kutjevačke koja okuplja isključivo vinare. U Vetovu postoje brojni vinogradari koji proizvode manje količine vina isključivo za vlastite potrebe, te ostatak grožđa prodaju komercijalnim vinarima. No ukazala se potreba da i oni budu uvezani u jedinstvenu vinogradarsko – vinarsku organizaciju. Osnovali smo je prvenstveno zbog jednostavnije organizacije vetovačkog Vincelova, a s vremenom je udruga značajno razgranala svoje djelatnosti. Polaskan sam priznanjima dobivenim na nedavnom ocjenjivanju vina, ali navedeno ocjenjivanje ima prvenstveno edukativan karakter gdje nastojimo jedni drugima, a pod vodstvom profesora enologije s požeškog veleučilišta ukazati na eventualne greške i propuste u proizvodnji vina, primjerice ako ima previše sumpora ili ako je neadekvatna oksidacija i na načine kako ih izbjeći u budućnosti. Prošle godine sam bio šampion i u Kutjevu na Festivalu graševine gdje je konkurencija bila znatno žešća – na ocjenjivanje je pristiglo 150 uzoraka vina.

Slavonska-vina-koja-morate-probati Možda vas zanima... Slavonska vina koja morate probati Špajza

Gojko Soldo komercijalno se bavi vinarstvom od 2011. godine, no prije toga je proizvodio za osobne potrebe, te je tradicija vinogradarstva i vinarstva znatno duža. Posjeduje 8 hektara vlastitog vinograda a obrađuje još i sedam hektara u zakupu. Osim na hrvatskom tržištu značajnije su prisutni i na tržištima Njemačke i Švicarske. Svake godine na njemačko tržište plasiraju 7-8 tisuća butelja vina.

• Sve radim sam, tj. obiteljski, od rezidbe u vinogradu do punjenja boce tako da bez lažne skromnost mogu reći da su moja vina moj autohtoni proizvod. Proizvod moga rada i znanja i jedinstvenog terroira na kojem grožđe sazrijeva.
Osim standardnih sorti poput graševine, chardonnaya, sauvignona, mirisnog traminca, crnog pinota i merlota Soldo ima i neke u našem podneblju manje poznate sorte poput sorte Manzoni ili već pomalo zaboravljenog Rizvanca. Manzoni je križanac rajnskog rizlinga i bijelog pinota, a nosi ime po svome kreatoru, talijanskom profesoru koji ga je stvorio 1930. godine u poljoprivrednoj školi u talijanskom gradu Consengliano. Što se Rizvanca tiče kod nas takav naziv nosi jer se uvriježilo mišljenje da je nastao križanjem rajnskog rizlinga i zelenog silvanca. Međutim prava je istina da je nastao koncem 19. stoljeća križanjem sorti rajnski rizling i madeleine royale. Rizvanac je u svijetu poznat pod nazivom Muller – Thurgau, jer je kreator sorte Hermann Muller iz švicarskog kantona Thurgau!


I nadaleko poznati zweigelt je sorta za koju se zna tko joj je kreator i koja je nastala križanjem frankovke i lovrijenca, a nekada je nosila ime rotburger dok se za sortu nije uvriježilo ime po tvorcu Fritzu Zweigeltu, koji je stvorio ovu sortu 1922. godine u poljoprivrednoj školi u Klosterneuburgu. Najrecentnije priznanje vinariji Soldo došlo je iz susjednog Kaptola. Na desetom, jubilarnom ocjenjivanju vina Požeško slavonske županije VINO KAP koje se održalo petog svibnja u Kaptolu, vina Soldo osvojila su tri nova priznanja. Nagrađeni su sauvignon, mirisni traminac i manzoni. Osim županijske, ova manifestacija ima i međužupanijsku, te međunarodnu kategoriju. Dodjela priznanja će biti dvadesetog svibnja u sklopu manifestacije SLANVIN – festivala slanine i vina.

Specifičnost vina Gojka Solde je i neuobičajeno niska količina sumpora
• Redovito sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo dolaze rezultati koji govore da moja vina imaju izuzetno nisku koncentraciju sumpora. Neka vina poput vrhunskog chardonaya imaju koncentraciju sumpora 73, a zakonski je dozvoljeno maksimalno 200. Neka prosječna koncentracija sumpora je 150. Zbog niske koncentracije sumpora moja vina mogu odležavati jako dugo, možemo ih čuvati znatno duže. Od njih nikada ne boli glava i to baš zahvaljujući maloj koncentraciji sumpora.

Nadovezao bih se i rekao, ne samo da ne stvaraju glavobolje, već liječe i postojeće! Vina Soldo su ugodno iznenađenje i definitivno jedan od vinskih bisera Zlatne doline!
 
Komentari 0
Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.