Vinogradari Hrvatskog zagorja u svoje vinograde vraćaju autohtone sorte vinove loze. Zaljubljenike u vina žele upoznati sa svojom vinskom tradicijom, a turistima pružiti autentično iskustvo. Autohtone sorte njihov su odgovor i na klimatske promjene.
"Ponosni smo na naše autohtone sorte! Od njih stvaramo prepoznatljiva vina, no prilagođavamo se i promjeni klime. Te sorte konačno dolaze na svoje! Naime, zbog globalnog zatopljenja sve se više borimo s manjkom kiselina u grožđu, a naše autohtone sorte imaju jako lijepe kiseline“, istaknula je enologinja Jasminka Šaško, predsjednica udruge Vino Zagorje.
Enologinja Jasminka Šaško
Važno mjesto ima starohrvatska belina
Zagorski vinogradari među autohtonim sortama najveću pozornost trenutačno pridaju starohrvatskoj belini.
"Od te su sorte vino proizvodili moj djed i pradjed, no slavne su internacionalne sorte iz vinograda početkom 90-ih godina izgurale naše autohtone. Želim revitalizirati tradiciju i ostaviti je u nasljeđe svojim sinovima. Mladima su nove stvari zanimljive, a vina starih sorti loze otkrivaju im nove okuse, ali i povezuju s nekim starim vremenima“, objašnjava Robert Zdolc iz Vinarije Zdolc.
Zdolc dodaje da starohrvatska belina ima nešto manji prinos od internacionalnih sorti, pogotovo u ekološkom uzgoju, ali da je vrijedna uloženog truda.
Robert Zdolc
Sorte koje su se uzgajale od davnina
"Zagorju smo željeli vratiti sorte koje su se ovdje uzgajale od davnina. Sve više ozbiljnih vinogradara i vinara želi nešto čime bi se izdvojili od drugih, a vinski turizam traži nešto lokalno i autentično.
Istražujući gene starohrvatske beline utvrdili smo da je ona roditelj niza internacionalnih sorti. Ponosni smo da imamo njezin matičnjak i da svoje vinograde sadimo iz vlastitoga sadnog materijala.
Uzgajamo još nekoliko autohtonih sorti – svetokrišku belinu, dišeću raninu, modru kosovinu i volovinu crvenu. Autohtone sorte daju lagana, lepršava vina s umjerenim kiselinama kakva odgovaraju kulinarskoj tradiciji Hrvatskoj zagorja. To nisu teška vina. Ona su nepretenciozna u najboljem značenju te riječi. Užitak je svaki dan popiti čašu jednog takvog vina“, rekao je Mladen Kantoci, voditelj Odjela poljoprivrede u tvrtki Trgocentar u čijem je sastavu Vinarija Vitus.
Mladen Kantoci
Sokol je sorta spašena u zadnji tren
"Na svijetu je krajem prošlog tisućljeća ostalo svega 20 trsova sokola. Ti su se trsovi nalazili u franjevačkim vinogradima u Klanjcu. Moj je otac 2000. godine uspio dogovoriti spašavanje sorte, odnosno stvaranje matičnog nasada sokola iz kojeg bismo mogli vidjeti što ta sorta uopće može dati.
Uspjeli smo doći do toga da se sada sadnice dijele vinogradarima s područja Klanjca. Sortu sokol danas uzgaja sedam-osam vinogradara, a sav urod grožđa otkupljuju vinarije Sever i Petrišić. Sokol se uvelike razlikuje od ostalih autohtonih sorti Hrvatskog zagorja. Ističe se svojom robusnošću i finim aromama“, ispričao je Filip Sever iz Vinarije Sever, koji je u spašavanju sokola imao veliku podršku Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Krapinsko-zagorske županije.
Filip Sever
Vinari Hrvatskog zagorja od autohtonih sorti proizvode odlična mirna i predikatna vina, ali i sjajne pjenušce. Zagrebačkoj vinskoj publici predstavit će ih na 4. izdanju manifestacije BregFest, festivalu vina udruge Bregovita Hrvatska. BregFest će se održati u Laubi u petak 24. listopada od 13 do 20 sati.
