Kako svijet okusa dovesti pred kućni prag sjetio se mladi poduzetnik Goran Vrabec koji je usred Zagorja odlučio posaditi tridesetak vrsta ljutih papričica. Kao veliki ljubitelj ljutoga nije se mogao pomiriti s činjenicom da u Hrvatskoj ne može nabaviti ništa osim ljutih feferona ili poneke vrste sjemena čilija. Stoga je za osobnu upotrebu odlučio posaditi ljute papričice, a kada se nakon nekog vremena priča proširila, ''ljubav prema ljutom'' pretvorila se u obiteljski posao. OPG u Igrišću danas je prepuno sadnica nekih od najljućih svjetskih vrsta papričica poput Habanera, Aji Angela, Hot Portugala i Aurore. Goran je pokrenuo i brend VolimLjuto te istoimenu internetsku stranicu kojoj je cilj ponuditi informacije i savjete o ljutim papričicama, njihovom uzgoju, preradi i korištenju u prehrani. Sada kada se ''ljuta'' priča zakotrljala, tim okupljen u VolimLjuto pokrenuo je i proizvodnju raznih ljutih umaka, ajvara i ukiseljenih papričica s ciljem da u Hrvatskoj stvore ''kulturu jedenja ljutog''.
Kako je došlo do ideje za uzgoj ljutih papričica?
Već se neko vrijeme amaterski bavim uzgojem ljutih papričica, a prošle godine sam uočio kako ih u Hrvatskoj uopće nema u ponudi, a nema ni ljutih umaka. Ljudi obično razlikuju paprike prema tome da li su ljute ili ne, a malo ih zna da ljutih papričica ima preko 1000 vrsta i da svaka ima različitu ljutinu i aromu. Prošlu jesen sam krenuo s planom da počnem uzgajati nekoliko vrsta ljutih papričica i raditi od njih ljute umake, na kraju se to pretvorilo u tridesetak vrsta papričica i dvadesetak proizvoda.
Da li je bilo teško krenuti u proizvodnju?
Od ideje do realizacije projekta imao sam neke olakotne okolnosti, zbog kojih sam i mogao realizirati cijeli projekt bez velikih ulaganja. Roditelji su se već bavili poljoprivredom, tako da smo imali zemlju i plastenike koje smo samo prenamijenili uz minimalna ulaganja. Također, bitan dio priče je poznavanje uzgoja paprike. Roditelji su već imali iskustva tako da smo se lako prilagodili uzgoju ljutih papričica jer iako su dosta osjetljivije i zahtjevnije za uzgoj od obične paprike, osnove su načelno iste. Pokretanje web shopa je također bilo relativno bezbolno i jeftino pošto sam ga sam napravio uz minimalne troškove. Uglavnom, spletom okolnosti, uz mnogo znanja i relativno malo novaca, uspio sam vrlo brzo staviti projekt na noge.
Gdje ste nabavili sjeme i da li je bilo teško doći do pravog, kvalitetnog sjemena?
Sjeme smo naručili iz inozemstva, prvenstveno iz EU. Do sjemena nije bio veliki problem doći, ali je problem što to nije certificirano sjeme već je ono koje prodaju drugi uzgajivači. Kvaliteta sjemena je odlična, ali je problem što je dobivanje eko certifikata za uzgoj takvog sjemena komplicirano. Zbog toga za sada nemamo eko proizvodnju, nego se pridržavamo minimalnog tretiranja papričica bilo kakvim kemijskim preparatima jer ih i sami konzumiramo. U budućnosti s dijelom papričica planiramo prijeći na eko proizvodnju, ali za to treba još dosta vremena, uloženog truda i novaca.
Koliko je teško u ovom podneblju uzgajati papričice i da li ih je teško u Hrvatskoj plasirati na tržište?
Uzgoj papričica u našem podneblju zahtijeva plastenik i onda se može postići relativno duga sezona, koja traje od sredine srpnja pa skroz do sredine studenog. Uzgoj vani nije neka sreća jer već s prvim mrazom papričice propadnu, ove godine je to bilo već početkom listopada. Uzgoj na otvorenom daje i prilično manji urod, tako da se za komercijalni uzgoj u svakom slučaju isplati uložiti u plastenike. Plasman na tržište nije bio preveliki problem jer nismo imali neke veće količine za prodaju pa smo sve mogli riješiti preko web shopa, a od ostatka radimo ljute prerađevine koje možemo prodavati cijelu godinu. Jedan od problema izlaska na tržište bio je i taj što smo imali manje količine papričica pa nismo mogli zadovoljiti neke stalne kupce kao što su restorani, dućani i slično. No, sada već planiramo veće količine za sljedeću godinu kako bi mogli ući u taj segment tržišta.
Koje sve vrste uzgajate i koje sve proizvode imate u ponudi?
Ove godine smo uzgojili tridesetak vrsta ljutih papričica, a neke od najpoznatijih su: Jalapeno, Hot Portugal, Aji, Jamaican Hot, Peter Pepper, Habanero, Red Savina, Trinidad Scorpion Moruga i Bhut Jolokia. Prodajom sjemena se ne bavimo jer je zakonska regulativa dosta komplicirana i pogoduje većim proizvođačima, a zahtijevala bi velika početna ulaganja kojih nismo imali. U proljeće smo u ponudi imali petnaestak vrsta sadnica ljutih papričica za prodaju, što ćemo sljedeće godine udvostručiti. Tijekom sezone prodajemo svježe papričice i bacamo se na proizvodnju prerađevina kao što su ljuti umaci, ukiseljene papričice, ljuti ajvari i pekmezi. Ideja nam, u svakom slučaju, ne nedostaje.
U ponudi imate i razne ljute umake, poput Vrabasca, Vrabanera ili Brutalera, na koji ih način pripremate?
Umaci se rade na dva načina, tj. imamo dvije vrste umaka. Fermentirani umaci se rade tako da se papričice melju, miješaju sa soli i onda ta mješavina fermentira nekoliko mjeseci. Nakon toga se dodaje ocat, češnjak i začini i dobije se gotov proizvod. Kuhani umaci se pripremaju na način da se svježe ljute papričice kuhaju, uz dodatak drugog povrća i začina, te se na taj način dobiva ljuti umak. Za proizvodnju svih vrsta umaka trebalo je dosta eksperimentiranja dok nismo dobili recept koji nam je odgovarao. Najbolja stvar kod proizvodnje umaka je da okus i ljutina uvijek malo variraju, ovisno o seriji proizvodnje. Nemoguće je dobiti skroz isti okus umaka od papričica, koje su pobrane danas i od onih koje su pobrane i prerađene prije npr. dva mjeseca. Time se ponosimo jer je to samo dokaz da je proizvod domaći, tj. da se ne radi industrijski i da je nemoguće replicirati sve uvjete pri ponavljanju proizvodnje.
Gdje se sve mogu nabaviti Volim Ljuto papričice i ostali proizvodi?
Proizvodi se mogu nabaviti osobno kod nas na OPG-u i na web shopu www.volimljuto.com. Cilj nam je, također, da dogovorimo prodaju proizvoda i u drugim gradovima pa ovim putem pozivam sve zainteresirane da se jave na mail.
Koji su vam planovi za budućnost?
Ultimativni cilj nam je da za nekoliko godina umjesto Tabasca i sličnih umaka, u svakom restoranu ljudi traže Vrabasco, Vrabanero ili Brutalero ljuti umak. Trenutno godišnje proizvodimo 40.000 bočica, dogodine se nadamo to poduplati.
Zahvaljujemo Goranu i još vas jednom pozivamo na prvi sastanak Kluba ljubitelja ljutine u zagrebački Maximilian!