Powered by:
Godišnje se u Hrvatskoj baci oko 400.000 tona hrane, što je otprilike 75 kilograma po osobi. Ovaj šokantan broj stavlja nas pred ozbiljno pitanje održivosti trenutnih navika i poziva na promjenu. Osim povećava gomilanje otpada, odbačena hrana predstavlja i ogromnu uzaludnu potrošnju resursa poput vode, energije, i zemljišta.
Gubitak resursa
Najdirektnija posljedica bacanja hrane je gubitak resursa. Prva stavka na računu ovog problema je energija koja se troši na proizvodnju, transport i skladištenje hrane koja nikada neće biti konzumirana. Prema procjenama Ujedinjenih naroda, oko osam posto emisija stakleničkih plinova proizlazi iz proizvodnje hrane koja završi kao otpad. Osim toga, velike površine zemljišta, šuma i vode se koriste za proizvodnju upravo te odbačene hrane. Ova ogromna potrošnja resursa ne može se zanemariti jer se svakim bacanjem hrane bacaju i svi resursi koji su korišteni u tom procesu.
Ekonomske posljedice
Bacanje hrane također ima duboke ekonomske posljedice, kako na individualnom, tako i na globalnom nivou. Na individualnoj razini, kućanstva koja redovito bacaju hranu ne samo da troše svoje vlastite resurse, već i doprinose općem rastu cijena hrane. Kako tržište hrane osjeća pritisak viška proizvodnje koji se nikada ne iskoristi, potrošači i trgovci često podižu cijene kako bi pokrili gubitke uzrokovane neprodanom hranom. To rezultira povećanim troškovima za potrošače, što može posebno teško pogoditi ekonomski ugrožene obitelji.
Na globalnom nivou, višak proizvodnje koji se nikada ne iskoristi stvara pritisak na tržište hrane, što rezultira smanjenim prihodima za poljoprivrednike. Isto može dovesti do smanjenja ulaganja u poljoprivredu i smanjenja produktivnosti, što opet može dovesti do manje dostupne hrane na svjetskom tržištu. Ovo je posebno zabrinjavajuće jer se suočavamo s rastućom globalnom populacijom koja će zahtijevati više hrane u budućnosti.
Socijalne i moralne implikacije
Kad bacamo hranu, ne smijemo zaboraviti na one koji se bore da pronađu dovoljno hrane svakodnevno. Bacanje hrane iz domaćinstava postavlja teška pitanja o moralnosti i solidarnosti u društvu. Ako je toliko hrane dostupno, kako možemo opravdati bacanje dok milijuni ljudi gladuju širom svijeta? Ovo je ne samo ekonomska i ekološka kriza, nego i moralna kriza, posebno kada znamo da glad u svijetu pogađa oko 10 % stanovništva.
Socijalne implikacije ovog problema također su ozbiljne. Bacanje hrane, posebno u bogatijim društvima, može poticati nepoštivanje prema hrani i nepravilno shvaćanje vrijednosti hrane. Na taj način, bacanje hrane može utjecati na kulturu prehrane i stvarati zdravstvene probleme, kao što su pretilost i srodne bolesti.
Rješenje je početi od svoje kuhinje
Da bismo se suočili s ovim globalnim problemom, moramo djelovati na različitim razinama. Individualci mogu smanjiti bacanje hrane tako da pažljivo planiraju obroke, koriste ostatke i pridržavaju se datuma roka trajanja. Kao društvo trebamo promovirati svijest o problemu, educirati građane te razviti politike i programe koji potiču donacije hrane koja je pogodna za konzumaciju, kao i recikliranje hrane koja ipak završi u otpadu.
U konačnici, borba protiv bacanja hrane zahtijeva promjenu načina razmišljanja i prioriteta kako na individualnoj, tako i na kolektivnoj razini. Ako želimo graditi održivije i kvalitetnije društvo, moramo početi ozbiljno razmišljati o našem odnosu prema hrani i djelovati zajedno kako bismo smanjili bacanje hrane i smanjili štetne posljedice koje nosi. Ovo nije samo izazov koji sami stavljamo pred sebe, to je poziv na odgovornost prema budućim generacijama i prema svijetu u kojem živimo.
Diners Club International pokrenuo je inicijativu Together for Change, globalni program društveno odgovornog poslovanja, u okviru kojeg se i u Hrvatskoj pokreću različite akcije.
Vjerujemo da svatko od nas može učiniti razliku i pokrenuti dobre promjene, a zajedničkom snagom i utjecajem možemo ostaviti konkretan i vidljiv trag – jer kad svi djelujemo lokalno, svijet se pozitivno mijenja globalno.
Pridružite se i vi mudrim odnosom prema hrani i budite s nama dio promjene!
#TogetherForChange
Diners Club.
Pametniji način plaćanja.
