Špajza 31. srpnja 2015.

2. razred Srednje škole vina Bakhova sina: Tlo

grozd
Goran Jakuš
gastro postao gastro.24sata.hr
Svatko može naučiti nacrtati bika i konja, ali samo ih je Pablo Picasso znao oživjeti na svojoj slavnoj Guernici. I leptira nije teško dočarati bojama na papiru ili platnu, no tko će im, osim Salvadora Dalija, dodijeliti bizarnu ulogu vjetrenjača?

Tako i svako tlo može prihvatiti trsove bilo koje sorte vinove loze, ali samo će rijetka njezinom plodu, bobici grožđa, znati udahnuti novi život u velikom vinu.

To svakako može škriljevac na kojem su posađeni najbolji vinogradi Mosela. Nisam siguran da rizling uživa dok korijenom godinama buši tu listićavu stijenu, ali kad se dočepa mekšeg sloja, kojem je baš tvrdi kamen sačuvao vlagu i hranjivost, život mu postaje pjesma. Te prekrasne stihove učimo svakim gutljajem ukusnog mineralnog vina prekrasnih voćnih i cvjetnih mirisa dok je rizling mlad, a mednih, balzamičnih i petrolejskih kad sazrije u boci.

Ako rizling na mozelskom škriljevcu piše stihove, crni pinot u Burgundiji sklada simfonije. Tamošnji je vapnenac također nastajao stotinama tisuća godina taloženjem kućica i skeleta izumrlih organizama u vodenom okolišu. I tamo korijen buši mineralnu stijenu da bi došao do gline koja mu je svojevrsni bunar vode prepune hranjivih, mahom fosilnih tvari. A tko se dobro hrani, dobro i izgleda pa ne čudi da su francuski kraljevi još prije više 1200 godina pili samo burgundijska vina.

Valja znati da rizling i crni pinot spadaju među najstarije vinske sorte pa su u svojim postojbinama imali i dovoljno vremena da se prilagode tlu što je bio preduvjet da postanu nedvojbeni carevi među bijelim, odnosno crvenim vinima.

vinograd | Author: Ivo Čagalj/PIXSELL Ivo Čagalj/PIXSELL

A da dobro tlo ne mora biti plod rada prirode koji je trajao stotinama tisuća godina, svjedoči primjer Bordeauxa. Do 17. stoljeća tamošnja se vina nitko nije usudio staviti u istu rečenicu s burgundijskima. Tad su došli nizozemski inženjeri, uredili tokove rijeka Garonne i Dordogne koje se spajaju u Girondu i močvarno tlo se postepeno pretvorilo u stjenovito, šljunčano. Nakon nekoliko desetljeća, možda i tek nakon što je izrasla nova generacija trsova, vina od slavnog bordoškog crnog trija cabernet sauvignon, cabernet franc i merlot dobila su mineralnost koja je odlika najvećih vina, zbog koje su, među ostalim kvalitetama, danas među najboljima na svijetu..

Posebna su tla, a zato i jako dobra vina, i u dolini Loire (senzacionalni sauvignoni), Champagnei (treba li spominjati kakva vina ili je dovoljno reći da su pinoti i chardonnay zaslužni za najbolje šampanjce), Alsaceu (traminci, rizlinzi, sivi pinoti), dolini Rhone (syrah), talijanskim regijama Pijemont (nebiolo) i Toskana (sangiovese), argentinskoj Mendozi (malbec), te španjolskoj regiji Priorat. Tamo vinogradi syraha, grenachea i carignana rastu na tlu od tamnog škriljevca i kvarcnih kristala nastalom još u paleolitiku, kad se i čovjek pojavio na zemlji.

Najstarije stijene u Hrvatskoj izgrađuju Krndiju što može biti razlog zašto su na svijetu najbolje baš graševine iz kutjevačke Zlatne doline. Na padinama Krndije su stijene nastale u različitim razdobljima geološke prošlosti, a najviše je metamorfnih, otprije čak 300 milijuna godina, među kojima su i škriljavci.

U Podunavlju je tlo crnica na lesu što je odlična podloga na kojoj loza rodi bujni i daje grožđe visoke kakvoće pa ne čudi da iz Iloka, Erduta i Baranje stižu izvrsna bijela i crna vina. U Zapadnoj Slavoniji na Kalniku, Zelinskom Prigorju te višim dijelovima Zagorja i Plešivice su laporasta tla pogodna za visokovrijedne bijele sorte.

Istru se po boji tla kolokvijalno dijeli na bijelu (padine Učke i istočni, kameni dio), sivu (središnja Istra s glinenastim tlom) te crvenu (zapadna obala s crveno-smeđim tlom), no na mikrolokacijama ima i crne zemlje. Ta se tla jako razlikuju što je pokazao i eksperiment u Brtonigli. Malvazija je na svakoj zemlji dala drukčije vino.

Inače, u Primorskoj Hrvatskoj je raširena crvenica, a na otocima Susku, Visu, Lastovu, Korčuli, Mljetu i u porječju Neretve tlo je pjeskovito što je također vrlo dobro za uzgoj vinove loze. Ponajbolji dalmatinski vinogradi, poput Dingača, su na skeletnom tlu. Šljunka i sitnog kamenja je 75 posto, a ostatak je sitnica od pijeska, praha i gline. Ona čuva vlagu, a sunce je neće isušiti jer je ispod sloja bijelog kamena.

Osim sastava tla, vrlo je važan i reljef, odnosno naboranost površine kopna. Iako je i on odrednica tla, o njegovoj ulozi u životu vinove loze ćemo sljedeći petak, u 3. razredu Srednje škole vina Bakhova sina, posvećenom klimi.

Komentari 0
Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.