Danas u podne otvoren je 1. međunarodni kongres Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara „Nutricionizam i dijetetika 2016“. Na kongresu se okupilo 300 sudionika iz 9 europskih zemalja koji će kroz više od 40 predavanja tijekom dva dana razmijeniti iskustva u ovom važnom području za svakodnevni život i zdravlje potrošača.
Kongres je otvorila doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender istaknuvši kako će okupljeni nutricionisti i dijetetičari na ovome kongresu osim stručnim i znanstvenim predavanjima i panelima baviti i promicanjem struke. Naime, profesija nutricionista i dijetetičara nije adekvatno prepoznata u okviru zdravstvenog sustava te će se po završetku kongresa uputiti zamolba Ministarstvu zdravlja s potpisima brojnih sudionika za uvrštavanje zanimanja nutricionist/dijetetičar u Uredbu o nazivima radnih mjesta u javnim službama, budući da to zanimanje još uvijek nije navedeno u službenim klasifikacijama zanimanja.
Profesija nutricionista i dijetetičara u Republici Hrvatskoj sve je više tražena i prepoznata, no, potrebno je uvesti je i u službene državne akte, budući da se u ovome trenutku rad nutricionista u javnim službama ne evidentira. Podršku kongresu dalo je i Ministarstvo zdravlja te Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske, a na otvaranju je zamjenik ministra poljoprivrede, g. Tugomir Majdak istaknuo: „Vlada RH i Ministarstvo poljoprivrede prepoznali su proizvodnju hrane kao jedno od ključnih pitanja ne samo gospodarskog razvoja već i dobrobiti društva u cijelosti. Nakon dugo vremena, pristupa se izradi Strategije razvoja poljoprivrede i prehrambene industrije Republike Hrvatske koja će biti izrađena do kraja godine. Danas više nije dovoljno proizvoditi samo sigurnu i kvalitetnu hranu već hrana mora biti nutritivno vrijedna. Uravnotežena i raznovrsna prehrana jedan je od ključnih faktora zdravlja, dugovječnosti, vitalnosti i kvalitete života.
Međutim, pretilost i druge uz prehranu vezane nezarazne bolesti su jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova. Teret bolesti povezanih s neadekvatnom prehranom u Europi, ali i globalno, je sve veći.“ Kongres je otvorio predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora, prof.dr.sc. Željko Krznarić s predavanjem o mediteranskoj prehrani koja je prepoznata kao zlatni standard pravilne prehrane, međutim nažalost nestaje s prostora Mediterana. U izlaganju je istaknuo kulturološku ulogu mediteranske prehrane u održanju nacionalnog identiteta, ali i brojne zdravstvene prednosti tog tradicionalnog i nama bliskog načina prehrane. Mediteranska prehrana prepoznata je i preporučena kao ogledni model prehrane za zdravlje i dugovječnost. Taj prehrambeni uzorak uključuje lokalne sastojke, namirnice i poljoprivredne proizvode te nosi značajnu ekonomsku i zdravstvenu vrijednost. Ujedno ima snažnu kulturološku dimenziju u smislu očuvanja tradicije, zaštite lokalnih receptura i načina pripreme hrane, zajedničkog objedovanja i načina života.
Mediteranska dijeta zahtijeva i poseban način života, uz umjerenu tjelesnu aktivnost, odmor i specifične lokalne rituale. Tijekom dva dana, na kongresu će biti riječi o brojnim temama koje se tiču sigurnosti i kvalitete hrane, ali i primjene prehrane u liječenju brojnih bolesti današnjice. Govorit će se i o kontroverzama i aktualnostima poput ostataka pesticida u hrani, mitovima i istinama u sportskoj prehrani te brojnim javnozdravstvenim temama u nutricionizmu. Kongres su podržale brojne institucije i komplementarna stručna društva s područja medicine, farmacije, javnog zdravstva i prehrane, a međunarodni suorganizator je Europska federacija društava dijetetičara (EFAD).
