Gotovo svaka zemlja ima barem jedan specijalitet koji se jede za Novu godinu ili u njenim prvim danima, a za koji se vjeruje da donosi, bogatstvo ili uspjeh u sljedećih dvanaest mjeseci. Postoje različite namirnice koje se smatraju „sretnima“. Običaji se razlikuju od kulture do kulture, no također su zamjetne i sličnosti bez obzira na zemljopisni položaj, a najčešće se kao „sretne namirnice“ doživljavaju grožđe, zeleno povrće, riba, svinjetina, mahunarke i kolači.
Donosimo Vam pregled namirnica koje donose sreću, čini se da će nam ona u novoj 2016. biti itekako potrebna.
Grožđe
Nova godina u Španjolskoj započinje konzumiranjem dvanaest bobica grožđa prije ponoći - jedna bobica za svaki otkucaj sata, sa zadnjim zrnom točno u ponoć. Svaka bobica predstavlja drugi mjesec, tako da ako na primjer treća bude malo kisela, ožujak može biti problematičan. Tradicija je zaživila već davne 1909. u regiji Alicante, kada su vinari inicirali trend uzgoja kasnih sorti grožđa. Ideja se proširila u Portugal te bivše španjolske i portugalske kolonije, kao što su Venezuela, Kuba, Meksiko, Ekvador i Peru.
Povrće na lešo
Kuhano zeleno povrće, uključujući kupus, lisnati kelj, kelj i blitvu se na Novu Godinu konzumira u mnogim zemljama iz jednostavnog razloga - njihovo zeleno lišće izgleda kao presavijeni novac, i tako simbolizira ekonomski naklonjenu sudbinu. Danci jedu kelj posut šećerom i cimetom, Nijemci kiseli kupus , a u Južnoj Americi jede se lisnati kelj.
Mahunarke
Mahunarke uključujući grah, grašak i leću također simboliziraju novac. Njihova sitna zrna nakon kuhanja sliče na kovanicu i jedu se s očekivanjem bolje financijske budućnosti. U Italiji je uobičajeno jesti cotechino con lenticchie ili kobasice sa zelenom lećom, poslije ponoći, a to jelo osobito je pogodno jer i svinjetina ima svoju sretnu simboliku. Nijemci kombiniraju mahunarke i svinjsko meso, obično leću ili juhu od graška s kobasicom. U Brazilu, prvi obrok u novoj godini je obično juha od leće ili leća s rižom, dok se u Japanu tijekom prva tri dana nove godine jede skupina simboličnih jela koja uključuju i slatki crni grah kuro-mame. Na jugu SAD-a, tradicija je jesti crni grah, a ovo jelo se zove hoppin’ john.
Svinjetina
Postoji vjerovanje da svinja predstavlja napredak. Pečeni odojak posluživan je na Kubi, u Španjolskoj, Portugalu, Mađarskoj i Austriji (Austrijanci su poznati po dekoriranju stola s minijaturnom svinjom od marcipana). Šveđani uživaju u kuhanim svinjskim nogama, Nijemci u pečenoj svinjetini i kobasicama, a Talijani i Amerikanci također prate tradiciju obroka bogatih mastima, što predstavlja bogatstvo i prosperitet.
Riba
Bakalar je još od Srednjeg vijeka popularna blagdanska hrana. Dugo prije hlađenja i modernog transporta, sušeni bakalar mogao je dospjeti u svaki dio Europe i svijeta, pa se tradicionalno jede posvuda. Haringa se također tradicionalno konzumira u ponoć u Poljskoj i Njemačkoj, a Nijemci često kuhaju i šarana. U Švedskoj se za Novu godinu obično jede smorgasbord s različitim ribljim specijalitetima, kao što su salata od plodova mora.
Slastice
Slastice i drugi kolači sastavni su dio novogodišnjih blagdana širom svijeta, a posebno je čest kolač u obliku kruga ili prstena. Italija ima svoj chiacchiere, a u Poljskoj, Mađarskoj i Nizozemskoj vole jesti uštipke. Nizozemska ima ollie bollen, kolač od dizanog tijesta, punjen jabukom, grožđicama, i suhim voćem. U nekim kulturama, uobičajeno je da se u kolač sakrije novac ili nakit, što će primatelju donijeti sreću u novoj godini. Meksikanci imaju rosca de Reyes, kolač u obliku prstena ukrašen kandiranim voćem s iznenađenjem unutra. U Grčkoj se peče vasilopita, kolač sa skrivenim novčićem. U ponoć ili dan nakon Nove godine, kolač se izreže, s prvim komadom za svetog Vasilija, a ostatak se podijeli gostima po starosti. Švedska i Norveška imaju slične rituale kod kojih se sakrije cijeli badem u puding od riže, a onomu tko ga nađe zajamčena je velika sreća u novoj godini.
A što ne jesti?
Osim navedene "sretne" hrane, ima i hrane koju za Novu godinu treba izbjegavati. Jastog je loša ideja jer se kreće unatrag, a to si ne želimo u novoj godini. Piletina je također loš izbor jer kokoš ruje unatrag, što predstavlja žaljenje i kajanje. Druga teorija tvrdi da se perad izbjegava jer bi sreća mogla odletjeti.
Sada kada znate što jesti sjetite se da je u Hrvatskoj važno imati hranu na stolu prije ponoći. Zaključak? Jedite što više „sretne hrane”, ali ne pohlepno! U protivnom ćete siječanj morati provesti dijetno.
