Recenzije 21. prosinca 2021.

Međimurje gradi održivi turizam koji daje više gostima, ali i lokalnoj zajednici

1/8
Rene Karaman
gastro postao gastro.24sata.hr

Što Međimurje nudi u bajkovitom blagdanskom ozračju, kojemu samo snijeg nedostaje, provjerili smo ovih dana, a naš domaćin je bio direktor Turističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula. Posjetili smo hotel Panorama u Prelogu, Muzej nematerijalne baštine „Riznica Međimurja“ u Čakovcu, keramičarski obrt Valkaj u Železnoj gori, vinariju Kocijan u Štrigovi i Terme Sveti Martin.

Prva zelena destinacija za život u pokretu

Međimurje ima čak tri nagrade Europske destinacije izvrsnosti (EDEN) po čemu je jedinstveno u cijeloj Europi, a ujedno je i najuspješnija destinacija kontinentalne Hrvatske prema ocjeni HTZ-a, ali i dokaz da se bez ljudi ne može postići takve rezultate. Rudi Grula ističe da turizam koji njeguju 365 dana u godini temelje na održivosti koja uključuje ne samo ekološki, već i socijalni aspekt. To znači da održivi turizam Međimurja daje više gostima, ali i lokalnoj zajednici, koja se na kraju ne osjeća iskorištenom.

Međimurje je prva hrvatska zelena destinacija, izvan velikih gradova, koja ima Hop-on Hop-off kružni prijevoz turista na svom području jer im 90 % gostiju dolazi automobilima. Slogan Međimurja je „Život u pokretu“ koji ovdje dolazi do punog izražaja jer imaju jako puno sportskih sadržaja, na usluzi modernim nomadima.

U turizmu je u Međimurju zaposleno 1500 ljudi, a strateški su se opredijelili da se u Srednjoj školi u Prelogu obrazuje budući turistički kadar, od kuhara do konobara koji je već sada jako tražen na domaćem tržištu.

Zimska bajka na ledu u Termama Sveti Martin 

Međimurje želi biti destinacija s četiri zvjezdice u cijelom lancu turističkih proizvoda. Primjerice, već za Urbanovo će svirati velike orgulje na vjetar u Štrigovoj, a na tamošnjoj vinskoj cesti gradi se i svjetski centar pušipela. U planu je i izgradnja tematskog parka na otvorenom te pješačka staza od četiri kilometra kako bi povezali grad i terme. 

 | Author: Rene Karaman Rene Karaman

Sveti Martin na Muri nacionalna je Europska destinacija izvrsnosti (EDEN) na temu wellness i wellbeing turizma, a Terme Sveti Martin, inače nositelj nagrade najboljeg wellness hotela, prvi je hotel u Hrvatskoj koji nosi prestižnu europsku oznaku za okoliš EU Ecolabel. Okrenuvši se novim trendovima, otvorili su i klizalište – zimsku bajku na ledu, koja će biti otvorena sve do 10. siječnja. „Kontinuirano ulaganje u širenje ponude u sinergičnom odnosu s lokalnom zajednicom i ostalim dionicima preduvjet su za uspjeh“, istaknuo je generalni direktor hotela, Igor Nekić.

Hotel Panorama centar je društvenog života u Prelogu

Hotel Panorama najveći je hotel u Prelogu i tijekom deset godina svoga rada nikada nije bio zatvoren, a postao je centar društvenog života Međimurja. Do nedavno to je bio u prvom redu sportski hotel s polivalentnom sportskom dvoranom koja može primiti do 600 gostiju za različite događaje. Nakon dogradnje 30 soba, uz 20 prijašnjih, sada može primiti više od 100 gostiju.

Hotel ima 40 zaposlenih, a tijekom godina rada stekli su zasluženi status obiteljskog, sportskog i bike-friendly hotela koji ima najviše energetske standarde jer 100 % energije koristi iz obnovljivih izvora. Razinu usluga razvili su do visokih standarda, stoga su prvi odabir za domaće i inozemne goste, poslovne sastanke, konferencije, glazbene večeri, vjenčanja, rođendane te ostale svečanosti. Pored wellnessa, saune, ponude masaže, moderne teretane s tri osobna trenera, svoju će ponudu već iduće godine zaokružiti i bazenom.

Hotel Panorama Prelog nalazi se uz samu obalu velikog akumulacijskoj jezera Dubrava, na čijoj se obali nalazi i trim staza s pokaznim vježbama za individualno vježbanje na otvorenom. 

Vlasnica hotela Panorama Dragica Domjanić otkrila nam je da joj ni danas ništa nije teško raditi jer voli raditi s ljudima te da je nasljednik koji će nastaviti obiteljsku tradiciju u hotelijerstvu sada student predzadnje godine Fakulteta za turistički menadžment u Opatiji.

 | Author: Rene Karaman Rene Karaman

Slađana Herman, nastavnica u Srednjoj školi Prelog, otkrila nam je tajnu pripreme božićnih kolačića i ružica od maka i oraha koje su gastro novinari i blogeri imali priliku i sami izraditi. Herman ističe da je riječ o receptima njezine bake koje svatko može pripremiti u roku od 20 minuta.

Božićni bakini kolačići

Sastojci:

  • 400 g brašna
  • 250 g maslaca
  • 150 g šećera u prahu
  • 4 žumanjka
  • ½ praška za pecivo
  • 1 vanili šećer
  • korica limuna
  • prstohvat soli
  • 20 g maka
  • za nadjev: pekmez ili čokolada

Priprema: Sastojke zamijesiti u glatko tijesto, zamotati u foliju i ostaviti sat vremena u hladnjaku. Formirati male kuglice cca 20 g i svakoj pripremljenoj kuglici prstom napraviti udubinu. Kolačiće peći u zagrijanoj pećnici 10 minuta. Ohlađene kolačiće u udubinu puniti pekmezom od jagode, šljiva ili sa Linoladom.

Ružice od maka ili oraha

Sastojci:

  • 500g brašna
  • 300g maslaca
  • 150g šećera
  • 1 jaje
  • 5 žlica kiselog vrhnja
  • ½ praška za pecivo
  • 1 vanilin šećer
  • Prstohvat soli

Za nadjev: 

  • 200 g maka ili oraha
  • 50 g šećera
  • 30 ml ruma
  • 1 vanili šećer
  • 300 ml mlijeka

Priprema: Sastojke zamijesiti u glatko tijesto, zamotati u foliju i ostaviti sat vremena u hladnjaku. Valjkom razvaljati tijesto u pravokutni oblik debljine 5 mm. Pripremljeni nadjev ravnomjerno razmazati po razvaljanom tijestu, pažljivo zarolati i nožem rezati na jednake dijelove cca 20 mm. Ružice peći u prethodno zagrijanoj pećnici 12 minuta na 180 stupnjeva. Po želji u nadjev možete staviti i žlicu pekmeza (u mak pekmez od šljiva, a u orahe pekmez od marelice). Pečene ružice, dok su još vruće posipati šećerom u prahu.

Muzej nematerijalne baštine s atraktivnim postavom

Kustosica Lea Šprajc provela nas je Muzejom nematerijalne baštine „Riznica Međimurja“ koji je smješten u okrilju revitalizirane fortifikacije čakovečkog Starog grada. 

 | Author: Rene Karaman Rene Karaman

Atraktivan, multimedijalan i interaktivan postav muzeja čine dvije glavne cjeline: 'Minijature' u kojima su ispričane priče o nematerijalnoj i usmenoj predaji baštine Međimurja i 'Stoljeća utvrde', usredotočene na sam čakovečki Stari grad, njegov razvoj tijekom burne povijesti i teme koje su s njime povezane.

Video: https://www.youtube.com/watch?v=cwf7r_Dla4c&t=19s

Šprajc ističe, između ostalog, pokladne maske Pikač u Selnici, ali i izradu tradicijskog božićnog nakita – kinč na području sjeverozapadne Hrvatske i umijeće izrade tradicijskih božićnih jaslica s tog područja. Iz segmenta tradicijskih obrta izdvajamo zlatarenje u Međimurju, izradu čipke, medičarski obrt, tradicijsko lončarstvo. Stoljeća utvrde, pak, donose fascinantne načine tamničenja osoba od 16. stoljeća do novije povijesti, preko primjera visokih vojnih zarobljenika, žena optuženih za vještičarenje ili suradnika NOB-a u 20. stoljeću.

Za keramičke suvenire potrebno je umijeće, kreativnost i strpljenje

Radionica izrade predmeta od keramike, ali i velika zbirka umjetničkog nakita i tekstila Jelene Valkaj smještena je u obiteljskoj kući u Železnoj gori koja je nastajala više od 50 godina. Radila je najčešće noću jer je preko dana trebalo raditi na Pedagoškoj akademiji i Odjelu za dizajn keramike koji je i utemeljila u Graditeljskoj školi Čakovec.

Jelena Valkaj darovala je Muzeju Međimurja izbor iz svog opusa unikatnog keramičkog nakita i dekorativnih posuda, a u rad s keramikom uključila se i snaha Ivana. Materijal je glina, bijela iz Italije, a crvena iz Zagorja. Najčešće rade suvenire, popularne 'magnetiće', a najdraže im je kada dobiju u poslu 'slobodne ruke' pa se onda mogu i kreativno izraziti.

Postupak je sljedeći: najprije se u kalup od gline ulije gotova lijevajuća masa i tako se izradi pozitiv koji se onda pretvara u negativ, ali se kalupi moraju 'poklopiti' da bi se nanijela dekoracija. Uz to, 'biskvit' se peče šest sati, a hladi punih 18 sati, što znači da keramičke proizvode treba na vrijeme naručiti jer se ne mogu brzo izraditi. 

Obitelj Valkaj ističe da domaći suveniri nastaju ručno, bez uporabe strojeva, što zahtijeva puno umijeća i strpljenja.

Vinarija Kocijan uzda se u pušipel

U vinariji Kocijan u Štrigovi dočekala nas je vlasnica Andreja Kocijan koja je sa suprugom Petrom treća generacija ove vinarije, koja se može pohvaliti i Decanterovim medaljama. Obrađuju 10 hektara vinograda koji se protežu uz granični dio sa Slovenijom, u mjestu Banfi te na Železnoj Gori. Veliku i lijepo uređenu kušaonicu vina opremili su i uredili ove godine uz pomoć sredstava iz Vinske omotnice.

 | Author: Rene Karaman Rene Karaman

Vesna Kocijan provela nas je kroz vođenu degustaciju vina autohtone sorte pušipel, silvanac zeleni, rajnski rizling do cabernet sauvignona i traminca mirisavog. Vinarija Kocijan više neće saditi graševinu jer se pušipel, od kojeg već imaju i ovogodišnje mlado vino, sasvim dobro primio na tržištu i spremni su mu dati još veću priliku.