Sve duže u našim kuhinjama, rogač je postao nezamjenjiv sastojak jutarnjih kaša, popodnevnih jogurta, a sipamo ga doslovno u sve kolače. Njegova prirodna slatkoća omogućuje odličnu zamjenu za kakao Iako se u industrijskoj proizvodnji koristi tek posljednjih dvadesetak godina, rogač nije prehrambena novost. U ne tako davnoj prošlosti, pjevači su žvakali plod rogača, jer se smatralo da pročiščava grlo i glas. Rogač je odličan za probavne smetnje pa s jednostavnim čajem od rogača možete spriječiti tegobe.
Zanimljiva i ukusna alternativa čokoladi
Rogač (Ceratonia siliqua) je zimzelenom drvo koje pripada u skupinu marunarki (Leguminosae). Raste u mediteranskom području gdje se uzgaja najmanje 4000 godina i to zbog slakog i hranjivog ploda - mahune. To je biljka koja voli sušne uvjete, daleko od štetočina pa ju je potrebno malo ili nimalo prskati. Naraste do 15 metara u 50 godina. Iako prvih 15 godina ne donosi plod, kasnije ima bogat urod sve do duboke starosti.
Veliko drvo može u jednom urodu donijeti tonu ploda, a cvate u rujnu i listopadu. Dok se razvija, mahuna rogača ima zelenu boju, koja se vremenom pretvori u tamnosmeđu. Unutar mahune nalazi se do 15 sjemenki, koje nalikuju na sjemenke lubenice. Cijeli plod rogača, i mahuna i sjemenke su jestivi.
Povijest rogača
Iako porijeklom sa Mediterana, rogač se sada uzgaja u cijelom svijetu. Spominje se u bilješkama Grka Theophratusa, gdje piše da su njegovi suvremenici rogač nazivali «egipatska smokva». Egipćani su koristili ljepljiva svojstva rogača u mumificiranju, a u grobnicama su nađene i mahune i sjemenke. Rimljani su jeli mahune zelene i svježe zbog njihove prirodne slatkoće. Arapi su ga posadili u Sjevernoj Africi i Španjolskoj zajedno s limunom i maslinom. Španjolci su ga odnijeli u Meksiko i Južnu Ameriku, a Britanci u Južnu Afriku, Indiju i Australiju. Brzo se proširio jer se lako uzgaja, ne zahtjeva puno pažnje, a donosi puno plodova.
Proces prerade
Rogač se obično prerađuje u zemlji porijekla. Plod se suši, ispire s vodom i usitnjava kako bi se sjemenke odvojile od mahune. Nakon toga, od sjemenki se obradom dobiva ljepljiva masa koja se koristi za geliranje ili kao emulgator u sladoledu, a od mahuna se radi prah. Prah se dobiva prženjem mahuna rogača, koje se potom melju i prosjavaju sa ciljem da ne postanu tvrde i grudičaste.
Upotreba rogača u prehrambenoj industriji i domaćinstvu
Brašno rogača se koristi u prehrambenoj industriji kao stabilizator i sredstvo za potamnjivanje. U domaćintsvu se često koristi kao zamjena za kakao i kavu. Od fino mljevenog brašna mogu se napraviti ukusni i zdravi topli napitci ili se njime može dati fina aroma raznim pudinzima i kolačima.
U trgovinama zdrave hrane mogu se naći razne čokolade, namazi i pudinzi od rogača. Osim toga, zreli rogač se može konzumirati kao slatka grickalica. Inspirirajte se našim receptima:
