Đakovačko vinogorje jedno je od četiriju vinogorja Osječko baranjske županije. Ostala tri vinogorja u županiji su Baranja, Erdut i Feričanci. Baranja i Erdut spadaju u vinogradarsku podregiju Podunavlje, a Feričanci i Đakovo u podregiju Slavonija i nalaze se na obroncima planine Krndije koja se nadovezuje na Papuk. Vinogorje Baranja se nalazi na sjeveru županije, Erdut na istoku, Feričanci na zapadu, a vinogorje Đakovo na samom jugu županije. Đakovačko vinogorje ima dva centra; u Trnavi je sjedište tvrtke Misna vina d.o.o., a u Mandićevcu tvrtke Đakovačka vina d.d.
Đakovačko vinogorje smješteno je na brežuljkastom i nisko brdovitom reljefu koji pripada krajnjim istočnim padinama srednje - slavonskog gorja. Nadmorska visina je oko 200 metara, ekspozicije su jugoistočne do jugozapadne, a većina položaja se odlikuje blagim nagibom. Kultura vinove loze zauzela je većinu prikladnih položaja s obzirom na ekspoziciju, nadmorsku visinu i nagib. U najbolje se ubraja grupa položaja oko Mandićevca.
Izlet biciklima na jezero Borovik bila je savršena prilika da se pobliže upozna Mandićevac i njegova vinska ponuda. Glavna ulica u selu se zove ulica biskupa Antuna Mandića, a upravo je on svojevremeno znatno unaprijedio vinogradarstvo ovoga kraja, te je po njemu selo i dobilo ime.
Prva postaja su bila Đakovačka vina gdje nas je ugostio voditelj prodaje Zvonko Dorotić. Tvrtka Đakovačka vina nastala je 1997. godine restrukturiranjem nekadašnjeg PIK-a Đakovo i od tada djeluje potpuno samostalno. Godine 2008. Kutjevo d.d. postaje njen većinski vlasnik i u takvom obliku djeluje do danas. Godišnja proizvodnja im je od 3 do 3.5 milijuna litara kvalitetnih i vrhunskih vina s vlastitih površina i površina kooperanata koje ukupno iznose preko 500 hektara.
„Sve zahtjevnije vinsko tržište traži dobro odnjegovana i potpuno dozrela suha, bijela vina, bogate arome, zaokruženog i punog okusa, te harmoničnog odnosa alkohola i kiselosti. Na tržište se dostavlja graševina, rizling, rajnski rizling, pinot crni, sauvignon, cabernet sauvignon, chardonnay, traminac i frankovka. Sva ta vina tipičnog su kontinentalnog karaktera, ugodna, pitka, svježa i živa, sa sačuvanom sortnom aromom i mirisom grožđa koji dugo ostaju na nepcu svakog poznavatelja i istinskog ljubitelja vina“ govori nam Zvonko.
Najzastupljenija sorta im je graševina koja zauzima 128 ha ili 51.20% površine vinograda, a zatim slijede rizvanac sa 15.1%, ružica bijela sa 12.6%, cabernet sauvignon sa 7.02%, rajnski rizling sa 4.7%, pinot crni sa 3.16%, sauvignon sa 2.7%, chardonnay sa 2.45% i traminac sa 1.07%
Sljedeća postaja je bila mala obiteljska vinarija Horvat koja obrađuje 7.5. hektara vinograda, od toga 5.5. hektara vinskih sorti, a na ostatku je zasađeno konzumno grožđe. Vino prodaju u rinfuzi, na kućnom pragu i imaju stvarno dobar omjer uloženog i dobivenog, litru njihove odlične graševine u rinfuzi možete kupiti za svega 12 kuna. Osim graševine imaju i frankovku, te sauvignon. Jedino vino koje buteljiraju je sauvignon kasna berba, a to je stvarno krasno vino, a butelja košta svega 30 kuna.
