U bajkovitom krajoliku i još uvijek nedovoljno poznatom djelu kontinentalne Hrvatske smješten je LAG Prigorje. Prikriveni pored plodnih njiva, prirode, povijesti i naselja srednjoeuropskog šarma, ne nedostaju vrhunska tehnologija, znanje i kompetencije.
Prigorje, smješteno u središnjoj Hrvatskoj, pravi je dragulj za sve ljubitelje tradicijske gastronomije. Područje na kojem djeluje LAG Prigorje, koje obuhvaća dijelove Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije, obiluje bogatom kulinarskom baštinom koja oslikava duboku povezanost s prirodom, poljoprivredom i stočarstvom. Jedan od glavnih događaja koji slave tu baštinu je manifestacija "Kaj su jeli naši stari", koja svake godine privlači sve više posjetitelja željnih autentičnih okusa prošlosti.
Pociglenjki ili vrbovečka pera? Ma, tim redom!
Tradicijska kuhinja u Prigorju oblikovala se kroz povijest pod snažnim utjecajem mađarske i austrijske kuhinje. No koliko god su se ti utjecaji stoljećima isprepletali na ovom području, domaća je kuhinja zadržala svoju osobnost. To je prije svega zahvaljujući upotrebi namirnica koje su uzgojene na poljima, šumama, proplancima i bregima Kalničkog gorja.
U Prigorju kuhinja daje prednost proizvodima od kravljeg mlijeka, jelima od tijesta i mesnim jelima, raznovrsnom svježem povrću, voću i žitaricama (kašama) uz upotrebu zaprške pri kuhanju juha i variva, svinjske masti i vrhnja kao univerzalnog dodatka slatkim i slanim jelima.
Jela kao što su gotovo kultni svježi kravlji sir s vrhnjem i kuhanim svinjskim buncekom, domaći kukuruzni kruh, štrukli i ponakliči, grah s kiselim zeljem ili repom i suhim svinjskim mesom... samo su neka od specijaliteta tradicijske kuhinje ovoga kraja. Kraja u kojem se uvijek ukusno i istinski dobro jelo.
Jedno od najpoznatijih prigorskih jela su ponakliči ili pociglenjki, naoko nalik zagorskim štruklima, to je tijesto punjeno sirom, pekmezom ili mesom. Naziv pociglenjki dolazi od načina pečenja, jer se ovo jelo u prošlosti peklo na užarenim ciglama u krušnim pećima, gdje bi se samo razgrnuo žar i pepeo te bi se kolačići spustili na cigle da se peku.
Danas se pociglenjaki peku u modernim pećnicama u posudi za pečenje. Za naziv ponakliči nema zapisa porijekla riječi, ali se smatra da dolazi od riječi "ponakle", odnosno "na tlu". Još je jedan od naziva ovog jela – vankuš, što dolazi od riječi vanjkuš, koja znači jastuk, jer jelo kada je gotovo, nalikuje na mali jastuk.
Niz je jela na kojima su Prigorci odrasli, a njihovi gosti uživali u najboljem iz ovoga kraja: prigorska juha s hajdinom kašom, zlevanka, pečeni puran s mlincima, krpice sa zeljem ili pak gibanica.
Jedan od najpoznatijih specijaliteta ovog kraja je Vrbovečka pera - jednostavno, ali iznimno ukusno jelo koje se priprema od tijesta, svježeg kravljeg sira, vrhnja i jaja. Ovaj specijalitet, čija je priprema pravi mali obred, često se može naći na stolovima tijekom blagdana i svečanosti, a njegova popularnost raste iz godine u godinu.
Dani okusa Vrbovečke pere okupljaju brojne zaljubljenike u tradicionalnu kuhinju koji dolaze kako bi uživali u ovom autentičnom jelu i naučili nešto više o njegovoj pripremi.
Poljoprivreda i stočarstvo: zelena baština Prigorja
Prigorje se ponosi očuvanjem autohtonih sorti voća i povrća koje su karakteristične za ovaj kraj. Prigorska šljiva i stara sorta jabuke 'kožara' osnova su mnogih tradicionalnih deserata. Uz voće, ovdje se uzgaja i povrće poput bijelog graha i kupusa, koji su neizostavni u pripremi zimnica i drugih delicija.
Proizvodnja hrane i prehrana su sastavni dio običaja, tradicije i kulture ovoga kraja. Iz tog razloga, Prigorje se može pohvaliti višestoljetnom tradicijom prehranjivanja Hrvatske i susjednih zemalja.
Prehrambeni sektor je jedan od najrazvijenijih u državi: postrojenja za veliku proizvodnju sirnih i mesnih proizvoda stoje bok uz bok malim obrtima i obiteljskoj industriji. U ovom kraju moguće je naći sve one proizvode koji doslovce život znače, ali i male luksuze poput autohtonih sorti vina i sireva te namirnica koji se nalaze u svakoj kuhinji.
"U Vrbovcu smo navek znali kaj su jeli naši stari“, poslovica je koju svi stanovnici znaju i koji pokazuju duboki respekt prema tradiciji i pripremi kvalitetnih i ukusnih proizvoda: (tu dodaj proizvode)
Prigorje je također poznato po svojim vinima, koja su rezultat dugogodišnje tradicije vinogradarstva. Područje je posebno poznato po autohtonoj sorti grožđa Kraljevina, laganom i svježem vinu koje se savršeno slaže s lokalnim jelima. Uz kraljevinu, sve više pažnje privlači i sorta kleščec, autohtono bijelo vino koje se odlikuje jedinstvenim okusom i aromom.
Spomenute sorte vina najbolje odražavaju karakteristike tla i klime Prigorja, pružajući posjetiteljima autentičan doživljaj lokalne vinske baštine.
Gdje isprobati sve te čarobne okuse Prigorja?
Isprobati sve te čarobne okuse koji stvaraju nezaboravne trenutke moguće je u mnoštvu malih uslužnih objekta i restorana koji nude vrhunsku ponudu i visoku kvalitetu iskustva boravljenja u njima. Naposljetku, svaku sredinu i svaki uspješan pothvat čine osobe, te je stoga i LAG Prigorje upravo iz tog razloga, kao podsjetnik na važnost svakog djela kojeg čovjek tvori, uzeo za svoj službeni moto "To su ljudi".
Projekt Local2Local
Projekt Local2Local je nastao sa željom da putem interpretacije i podizanja kompetencija, potakne korištenje lokalne gastronomske mudrosti kako bi se poboljšao doživljaj, emocija i sjećanja gostiju i povećala reputacija ugostiteljske ponude u ruralnim područjima.
U partnerstvu s LAG-ovima Frankopan, Mareta, Južna Istra, Zagora, Sjeverna Bilogora, Marinianis i Prigorje, glavni partner LAG Terra liburna iz Opatije će provesti aktivnosti u okviru ovog projekta zaključno do lipnja 2025. godine.
Kompetencije ugostitelja su već povećane putem masterclass radionica s istaknutim stručnjacima koji su reinterpretirali tradicionalne recepture koristeći lokalne namirnice ili načine pripreme. Ugostitelji polaznici tih radionica prvi su kandidati za nosioce oznake kvalitete “Local2Local”.
Certificiranje oznakom kvalitete “Local2Local” zamišljeno je kao sustav preporuka za ugostiteljske objekte i maloprodajne trgovine koje nude lokalne agri-food proizvode. Želja je podignuti povjerenje gostiju i posvjedočiti da ugostitelj koristi lokalne namirnice, te isticati tradicijske nematerijalne vrijednosti povezane s lokalnom gastronomijom.
Projekt je sukladan smjernicama strategije Od polja do stola, te smjernicama za zelenu i digitalnu tranziciju u provedbi aktivnosti, a financira se putem podmjere 19.3 “Provedba aktivnosti projekata suradnje” iz Programa ruralnog razvoja RH 2014.-2022. putem Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.
Detalje o certificiranju oznakom “Local2Local”, koje započinje početkom 2025. godine, možete pratiti na www.local2local.org.