Kiselo vrhnje je vrlo korisna namirnica koju treba što češće uvrstiti na jelovnik. Ovisno o udjelu mliječne masti (kod nas postoji kiselo vrhnje od 18% do 45%) mogu se dodavati raznim jelima.
Vrhnja s manje masnoće izvrsna su kao dodatak nekim jelima umjesto mlijeka, poput primjerice pirea, kojem daju kompaktniju i finiju teksturu. Vrhnja s više masnoća lijepo se sljubljuju s jelima poput raznih pita i povrtnih složenaca te gustih krema uz mesna jela.
No, ono što je izrazito važno kod kiselog vrhnja jest - kada ga dodaješ jelu radi to vrlo polako i postepeno, tako da njegova kiselina ne izazove grušanje jela!
Tučeno slatko vrhnje
Od šlaga do gustih krema
Slatko vrhnje je najomiljenije za pripremu šlaga i gustih krema u raznim kolačima i tortama.
Važno je znati da se ono najbolje tuče kada je odstajalo barem 24 sata. Posuda u kojoj tučeš slatko vrhnje trebala bi biti duboka, tako da je slatko vrhnje barem 4 cm ispod ruba. Kada se vrhnje počne zgrušnjavati, nastavi lupanje oprezno – posebno ako koristiš električnu miješalicu – da vrhnje ne 'premiksaš', odnosno da se ne pretvori u maslac.
Ako u slatko vrhnje za šlag dodajemo šećer, to obavezno mora biti šećer u prahu
Tajna je u - šećeru u prahu
Ako slatkom vrhnju dodaš šećer, onda to mora biti šećer u prahu i dodaj ga tek kada se počne zgrušnjavati. Za vrijeme miksanja slatkom vrhnju možeš dodati i razne arome, poput vanilije, cimeta, muškatnog oraščića ili druge.
Takvo slatko vrhnje bit će izvrstan dodatak nekim napitcima (poput kakaa ili kave) te ukras za deserte u čaši, torte i kolače.
Šlag od slatkog vrhnja može se aromatizirati vanilijom, cimetom...
