Primjerice, poznato je da je doručkovanje povezano sa smanjenim apetitom i osjećajem gladi tijekom ostatka dana, te tako i lakšom kontrolom tjelesne mase, dok je kod djece povezano s boljim školskim uspjehom, odnosno, boljom koncentracijom tijekom nastave.
U jednoj zanimljivoj studiji objavljenoj 2013. godine u stručnom časopisu Obesity, primijećeno je da su obilni doručci puno poželjniji od obilnih večera jer povoljnije utječu na regulaciju šećera u krvi i brže dovode do gubitka tjelesne mase kod pretilih. Tako je potvrđena valjanost poznate poslovice „Doručkuj poput kralja, ručaj poput princa i večeraj poput prosjaka.“
Stoga smo se ovoga puta odlučili malo više posvetiti „kraljevskom obroku“, a inspiraciju smo potražili u susjednim nam zemljama. Dobrosusjedske sličnosti Očekivano, sa susjednim zemljama dijelimo mnogo sličnosti što se tiče odabira hrane za doručak. Moglo bi se reći da i kod nas i kod susjeda prevladava tzv. europski tip doručka budući da često doručkujemo pecivo, kruh ili tost s maslacem i džemom ili medom, odnosno, s raznim namazima te sirom i salamom. Povremeno se u ponudu uvrštavaju i jaja spremljena na svakojake načine, a od napitaka je najčešća kava, međutim, u obzir dolazi i čaj, kakao, i razne vrste sokova.
Za većinu susjeda, kao i kod nas, vrijedi i da je tradicionalni izbor za doručak za djecu često bila pšenična krupica pripremljena na mlijeku. Isprobajte mađarske jutarnje pogačice Svejedno, svaka susjedna zemlja ima i svoje male posebnosti. Slovenci, primjerice, imaju vrlo uravnotežen pristup doručku te od kruhova i peciva često biraju one s cjelovitim brašnom, a trude se i prvi dnevni obrok završiti svježim voćem. S druge strane, Mađari preferiraju „jači“ doručak jer smatraju da on treba dobro pripremiti za nadolazeći dan. Tako se u mađarskoj ponudi za doručak nalaze začinjeni sirevi za mazanje – često na bazi sira tipa quark, paštete, obilje različitih suhomesnatih proizvoda, a ponekad čak i krvavice.
Za one koji su ujutro uvijek u žurbi i doručak jedu s nogu, tu su brioši i ukusne, tradicionalne pogačice sa sirom. Za pripremu mađarskih pogačica sa sirom, tzv. pogacsa, potrebno je:
- 500 g glatkog brašna
- paketić suhog instant kvasca
- 5 žlica mlijeka
- ½ žličice šećera
- ½ žličice soli
- 75 g sitno ribanog tvrdog sira
- 125 g maslaca
- 100 g kiselog vrhnja
- 2 jaja
Najprije je potrebno aktivirati kvasac u blago zagrijanom mlijeku uz dodatak šećera, a za to vrijeme uputno je dobro pomiješati sve suhe sastojke te otopiti maslac. Kada se maslac otopi, treba se ohladiti na sobnu temperaturu, a zatim se dodaje mješavini suhih sastojaka uz aktivirani kvasac u mlijeku, kiselo vrhnje i umućena jaja. Tijesto treba mijesiti barem 5 minuta, a potom se ostavlja oko 1,5 sat kako bi udvostručilo svoj volumen. Dignuto tijesto se kasnije razvalja na debljinu 1,5 cm te se iz njega kalupom izdvajaju kružni oblici dijametra oko 4 cm. Nakon što su se formirane pogačice dizale daljnjih 30 minuta, premažu se umućenim dodatnim jajetom i posipaju s malo dodatnog ribanog sira te peku oko 25 minuta u pećnici zagrijanoj na 200°C.
Doručak na balkanski način
Jutarnje obroke u Bosni i Hercegovini često čine burek i sirnica, najpopularniji fast food na Balkanu, a ostatak ponude sličan je i onoj u Srbiji. Uključuje razna peciva, kajmak, kiselo vrhnje, pečena jaja i sudžuk – aromatičnu trajnu kobasicu, a ne treba zaboraviti ni na ukusnu pogaču od kukuruznog brašna – proju. Nadalje, u Crnoj Gori još se uvijek čuvaju recepti za zanimljivi tradicionalni doručak s kukuruznim brašnom, krumpirom i sirom – kačamak.
Talijani kao „jutarnji sladokusci“ Talijani, naši morski susjedi, za razliku od svih dosad nabrojanih, gotovo isključivo biraju slatki doručak, popraćen neizostavnim espressom, cappuccinom ili caffeom latteom. Najčešći izbor predstavljaju razni keksi, cornetti (croissantovi talijanski rođaci), brioši, krostate s džemom, krafne ili jednostavan tost oplemenjen slatkim namazom.
