Mnogi od nas, ne mogu zamisliti dan bez barem jedne šalice kave. Kava je zasigurno jedan od najpopularnijih ili bolje rečeno, najtraženijih napitaka u svijetu. Stručnjaci širom svijeta procjenjuju da ljudi dnevno konzumiraju oko 2,25 milijardi šalica kave.
No, o kavi postoje brojne nedoumice. Je li dobro piti kavu ujutro, koliko kava dnevno smijemo popiti i koja je najbolja vrsta kave, samo su neka od pitanja koja izazivaju polemiku. Mišljenja o kavi uvelike se razlikuju - neki je smatraju zdravom i energizirajućom, dok drugi tvrde da izaziva ovisnost i šteti. Iz tog razloga, odlučili smo porazgovarati s Mirjom Zupčić, magistricom nutricionizma te koordinatoricom i voditeljicom projekta Vitaminoteka, koja nam je otkrila sve što smo oduvijek htjeli znati o kavi.
Većini je teško zamisliti početak dana bez kave, stoga smo upitali magistricu nutricionizma je li zaista dobro piti kavu odmah ujutro te koje je najbolje doba dana za konzumiranje kave.
"Mnoge osobe vole započeti svoj dan velikom šalicom kave. Usprkos upornim savjetima laika, znanstvena zajednica nema čvrste dokaze da je ispijanje kave na prazan želudac štetno. Dapače, konzumacija kave ima jednak učinak na naše tijelo bez obzira pijemo li ju natašte ili nakon obroka", kazala nam je Zupčić te dodala da je najvažnije osluškivati svoje tijelo i njegove potrebe. "Važno je slušati svoje tijelo, koje nam šalje jasne poruke ako mu nešto nije po volji. Stoga, ako imate probavne smetnje ili žgaravicu i bolove u želucu nakon konzumacije kave na prazan želudac, pokušajte s uvođenjem prvog jutarnjeg obroka prije omiljenog rituala."
Kofein je prijatelj - sve dok ne pretjeraš
Poznato je da kava, odnosno kofein pridonosi produktivnosti i koncentraciji, što može biti od velike pomoći tijekom radnog dana. Naime, kofein poboljšava koncentraciju povećavajući razinu dopamina i adrenalina u mozgu čime se stvara osjećaj ugode. Različite vrste kave imaju različite udjele kofeina, navodi Zupčić. "Udio kofeina u kavi varira ovisno o varijetetu kave; primjerice kava robusta sadrži značajno viši udio kofeina u odnosu na arabiku. Također intenzitet prženja te način pripreme kave utječu na udio kofeina pa tako instant kava prednjači u sadržaju kofeina, nakon čega slijedi turska kava i kava espresso, dok filter kava sadrži najmanji udio kofeina."
Umjerenost je, smatraju stručnjaci, najvažnija. "Smatra se da umjerena konzumacija kofeina (do 200 mg) rezultira pozitivnim zdravstvenim učincima. Prosječna količina kofeina u kavi iznosi 85 mg stoga su optimalne količine kave između dvije do tri šalice kave dnevno", nastavlja nutricionistica.
Pozitivni učinci kave na zdravlje
A kada je riječ o pozitivnim učincima kave na zdravlje, ono je posljedica impresivne količine moćnih antioksidansa. Studije pokazuju da je kava jedan od najvećih izvora antioksidansa u ljudskoj prehrani. Naime, upravo kava sadrži brojne korisne hranjive sastojke, uključujući riboflavin (vitamin B-2), niacin (vitamin B-3), magnezij, kalij i razne fenolne spojeve ili antioksidanse. “Antioksidansi uz kofein doprinose blagotvornim učincima kave poput sniženja rizika od dijabetesa tipa 2, Alzheimerove bolesti, Parkinsonove bolesti i nekoliko vrsta karcinoma", navodi nutricionistica.
Na tržištu se danas mogu pronaći različite vrste kave; svježe mljevena, instant kava, kava u kapsulama itd., stoga je ponekad teško odabrati onu koja je uistinu najbolja. Međutim, nutricionistica smatra da je kod kupnje važno voditi računa upravo o njezinim prednostima i učincima na organizam. "Odaberite vrstu kave prema svom guštu. Najbolja je ona koja je lagano pržena jer ima najviši udio antioksidansa", savjetuje Zupčić.
Kava gotovo da i nema kalorija, ali...
Odlična vijest za sve kavoljupce jest da čista kava praktički nema kalorija, ali problem je u dodacima, najčešće mlijeku, šećeru, a često i slatkom vrhnju. "Jedna žličica crne instant kave osigurava 5 kcal. Kava s mlijekom (otprilike 100 ml punomasnog mlijeka) i jednom žličicom šećera osigurava oko 90 kcal. I cappuccino iz vrećice (instant prah) ima sličnu kalorijsku vrijednost, oko 80 kcal, a takvi pripravci u svom sastavu uz instant kavu mogu sadržavati i šećer, mlijeko, glukozni sirup i biljno ulje poput kokosovog ulja", navodi nutricionistica Zupčić.
Upravo je šećer jedan od problematičnih sastojaka, no postoje brojne alternative kojima možemo zasladiti kavu. "Za one koji paze na liniju ili na razinu glukoze u krvi dodatak šećera u kavu možda nije najbolji odabir, već prednost treba dati sladilima bez kalorijske vrijednosti poput stevije, ksilitola (šećera iz breze) ili eritritola (prirodni šećerni alkohol)", tvrdi Zupčić.
Kava s (biljnim) mlijekom
Na tržištu postoji različita biljna mlijeka, a mnogi ih koriste kao zamjenu za mlijeka životinjskog porijekla. Stoga smo upitali nutricionisticu koje je biljno mlijeko dobra zamjena za kravlje mlijeko u pripremi kave. "Budući da su mliječni proizvodi glavni izvori kalcija, njihovom eliminacijom iz prehrane povećava se rizik za nedostatkom istog. Iz tog razloga birajte one biljne alternative koje su obogaćene kalcijem ili na neki drugi način nadoknadite unos tog minerala", poručuje Zupčić. Odabir biljnog mlijeka pored kravljeg mlijeka ima i ekološki značaj.
"S ekološkog stajališta, sve su mliječne alternative bolje od mlijeka životinjskog podrijetla. Za samo jednu čašu kravljeg mlijeka proizvede se gotovo tri puta više stakleničkih plinova nego pri proizvodnji bilo kojeg biljnog napitka, odnosno zamjene za mlijeko. Prema istraživanju sa Sveučilišta u Oxforda, napitak od soje, zajedno s napitkom od zobi, dijeli pobjedničko mjesto na skali održivosti. Ako gledamo nutritivni sastav, napitak od soje je jedini napitak koji sadrži približno jednak udio proteina u usporedbi s mlijekom životinjskog podrijetla", poručuje nutricionistica.
Kakvu god kavu pripremali jedno je sigurno: šalica kave uvijek je odličan izbor! Prema studiji koju je proveo Microsoft, zlatna ribica ima duži raspon pažnje (9 sekundi) od prosječnog čovjeka (8 sekundi). Ako primijetiš da ti se pažnja smanjuje kako dan prolazi, ili ako želiš imati veći raspon pozornosti od zlatne ribice, pokušaj popiti šalicu kave.
Kofein dokazano poboljšava kognitivne sposobnosti u područjima trajne pažnje i pamćenja. Šalica kave pomaže u borbi protiv umora. Uz to, šalica kave jednaka je drijemanju od 30 minuta, što bi neki od nas definitivno mogli iskoristiti (pogotovo u ponedjeljak)!
