Kuhinje bez otpada
Održivi pristup prehrani već je odavno prepoznat kao vrlo bitan u našem globaliziranom društvu, a čini se da nije ostao zanemaren ni u 2016. Osim zahtjeva za lokalno i prirodno uzgojenom hranom, korištenjem svježih namirnica te njihovom minimalnom obradom, sve se više pazi i na smanjenje prehrambenog otpada. Novi trend, koji se sve više prihvaća i u kućanstvima i u restoranima, je priprema jela korištenjem svakog jestivog dijela namirnica – „od korijena do lista“, kao i pametno iskorištavanje ostataka hrane.
Trud, autentičnost i originalnost se cijene
U skladu s potražnjom lokalno uzgojene hrane, pretpostavlja se da će posla imati i mali proizvođači prehrambenih proizvoda. Craft pivarstvo će nastaviti rasti, a predviđa se da će procvat doživjeti i kvalitetna obrtnička proizvodnja sokova, bezalkoholnih pića, sladoleda i pomalo zaboravljenog ukiseljenog povrća. Međutim, glavna nit vodilja malih proizvođača treba biti inovativnost i spajanje naizgled nespojivog jer su se kupci već odavno zasitili jednostavnih okusa.
Tako, primjerice, sve popularniji postaju neobični sladoledi s orašastim plodovima, začinima poput papra, đumbira, cimeta i raznog aromatičnog bilja, te povrćem poput mrkve, rajčice, graška ili kukuruza. Osim sladoleda, velike promjene čeka i jogurt koji će proširiti ponudu i na slanu, povrtnu stranu. Kupce, naime, sve češće uveseljavaju jogurti pune arome s bundevom, batatom, rajčicom ili ciklom.
Neuobičajeni sastojci neće zaobići ni koktele kojima se počinje pristupati „kulinarski“. Kulinarski kokteli noviji su trend inspirativnih koktel majstora koji pripremaju autentične mješavine pića u kojima se može naći bezbroj prirodnih, ali za koktele potpuno neobičnih sastojaka – poput piva, povrtnih sokova, začina, svježeg aromatičnog bilja i dimljene soli. Dakle, očito je i da su kokteli počeli istraživati pikantne, slane okuse.
Zagoreno povrće i neistražena jela svijeta
Što se tiče metoda obrade hrane, u ovoj godini je ponovno „otkrivena“ vatra. Chefovi su se vratili iskonskoj metodi pripreme na otvorenom plamenu na kojem nerijetko i namjerno zagorijevaju hranu. Blago pregoreno povrće zbog svoje neobične arome sve je češće na menijima restorana, a smatra se da, za razliku od zagorenog mesa, ne predstavlja zdravstveni rizik. Kada su fokusu uobičajeni načini obrade, traži se autentičnost i originalan izbor namirnica.
Tako su osmišljena neodoljiva nova jela poput dimljenog avokada, pečenih rotkvica i pečenih jagoda. Inspiracija se traži i u još neistraženim južnoameričkim, afričkim, bliskoistočnim i dalekoistočnim tradicionalnim jelima i mješavinama začina, a hit postaju i različita jela i dodaci s brojnih „neistraženih“ otoka Tihog oceana. Primjerice, filipinski ketchup od banana ili havajski poke – komadići sirove tune ili neke druge ribe, odnosno ploda mora, obogaćeni sojinim umakom, sezamovim uljem, lukom i algama.
Zobena kaša i smoothieji su out. Ali što je in?
Svake godine neka se nova namirnica prima u „društvo“ superhrane – hrane vrlo bogate vrijednim nutrijentima i fitokemikalijama, a ove godine vrata su otvorena algama, plodu baobaba i crnim malinama. Acai bobice i dalje su vrlo popularne, a polako postaju dio glavne ponude doručka zalogajnica s ponudom prirodne hrane. Novi zdravi doručak, prema nekim mišljenjima, tako više nije zobena kaša, već tzv. acai zdjelice, koje nalikuju gustom smoothieju i jedu se žlicom, a pripremaju s acai prahom. Hit su i guste juhe od povrća, koje kupci češće odabiru nego smoothije, pa tako mnogi juice barovi zapravo postaju soup & juice barovi.
Pohvalno je i da se fast food obogaćuje sa sve više povrća te mu se pristupa s više gastronomske razine, a stručnjaci nagađaju da će se broj zalogajnica koji nude uravnoteženiju i gurmansku brzu hranu, povećavati. Popularnost će rasti i street foodu, koji se sve češće priprema i prodaje u zanimljivim kombijima (tzv. food trucks).
