Fermentirana hrana već je neko vrijeme na glasu kao saveznik zdrave probave, a sve su češće u fokusu i fermentirani napici. Kombucha i kefir dva su najpoznatija predstavnika te kategorije, a iako su oba korisna za crijevnu floru, razlike među njima nisu zanemarive. Ako pokušavaš odlučiti koji od njih uključiti u svakodnevicu, ili možda oboje, evo što ti može pomoći pri izboru.
Kombucha: fermentirani čaj s mjehurićima
Kombucha je napitak koji nastaje fermentacijom čaja, najčešće crnog ili zelenog, ali koriste se i druge vrste. Fermentacija ne samo da stvara karakterističan okus, nego pojačava razinu antioksidansa, posebno polifenola ako je baza zeleni čaj.
Ovaj proces omogućuje razvoj korisnih mikroorganizama koji podržavaju zdravu crijevnu floru. Neka istraživanja pokazala su da kombucha može pozitivno utjecati na sastav crijevnog mikrobioma, osobito kod osoba s prekomjernom tjelesnom težinom, ali i na razine kolesterola, upalne procese te metabolizam.
Kombucha je zdrava alternativa za osvježenje
U 3,5 decilitra kombuche prosječno se nalazi oko 60 kalorija, blizu 15 grama ugljikohidrata i jednaka količina šećera, dok je količina proteina i masti zanemariva. S obzirom na to da se kombucha komercijalno proizvodi u raznim varijantama, važno je čitati deklaracije – razlike u udjelu šećera mogu biti velike. Ako biraš onu s manje dodanog šećera ili je kuhaš sam, možeš kontrolirati kvalitetu i nutritivnu vrijednost.
Kefir: fermentirano mlijeko bogato nutrijentima
Ako je kombucha fermentirani čaj, onda je kefir njezin mliječni pandan. Napravljen je fermentacijom mlijeka uz pomoć posebnih kefirnih kultura koje, za razliku od običnog jogurta, uključuju kvasce.
Upravo ti kvasci stvaraju blago gaziranu strukturu i specifičan, osvježavajući okus. Kefir je prirodno bogat proteinima, kalcijem, vitaminima D i B12 te naravno – probioticima.
Sve te komponente zajednički djeluju na zdravlje probave, imuniteta, kostiju i živčanog sustava. Postoje i brojna istraživanja koja upućuju na to da kefir ima protuupalna i antioksidativna svojstva te može pomoći u regulaciji razine kolesterola.
Kefir kao dio doručka – zasitan i hranjiv obrok u čaši
Jedna čaša kefira sadrži oko 125 kalorija, 18 grama ugljikohidrata, oko 17 grama šećera, više od 8 grama proteina te više od 300 miligrama kalcija. I ovdje vrijedi ista napomena kao i kod kombuche – dodani šećeri mogu biti prisutni u komercijalnim varijantama pa je preporučljivo birati proizvode s manje šećera ili bez zaslađivača.
Svaka četiri grama šećera predstavljaju 1 žličicu, što može brzo prerasti u više nego što ti treba – a što neće baš pomoći crijevnoj mikroflori.
Kako odabrati između kombuche i kefira?
Oba napitka - i kombucha i kefir - donose dobre bakterije, antioksidanse i niz mikronutrijenata, ali tvoj odabir može ovisiti o životnom stilu, prehrambenim navikama i eventualnim intolerancijama. Izbjegavaš li mliječne proizvode ili tražiš nešto lagano, svježe i osvježavajuće, kombucha je dobar izbor – osobito kao alternativa gaziranim sokovima.
S druge strane, ako ti je cilj unijeti više proteina, kalcija i vitamina D, kefir nudi više tih blagotvornih sastojaka po čaši. Osim toga, kefir je osobito koristan ako ti je važno zdravlje kostiju i podrška živčanom sustavu.
Kombucha je prirodno gazirana i blago kisela
Oba su zdrava napitka sada lako dostupna
Dobra je vijest to što su oba napitka sada lako dostupna – možeš ih pronaći u većini supermarketa, u hladnjacima s ostalim fermentiranim proizvodima. Kombucha se obično nalazi uz rashlađene sokove i funkcionalna pića, dok se kefir drži uz jogurte i mliječne napitke.
U konačnici, ne moraš birati samo jedno. Kombucha i kefir se nadopunjuju – jedan je lagan, gaziran i čajni, drugi je kremast, zasitan i mliječni. Ovisno o raspoloženju, obroku ili cilju, lako ih možeš mijenjati kroz tjedan. Važno je jedino da budu svježi, kvalitetni i, po mogućnosti, s minimalno dodanih šećera.