Sve donedavno kad bismo čuli za „fermentiranu hranu“ pomislili bismo kako je to gotovo jednako kao i – pokvarena hrana. Sigurni smo da se možeš i ti poistovjetiti s tim. No, istina je posve drukčija! Fermentirana hrana ima razne povoljne učinke na organizam i čini čuda za zdravlje probavnog sustava.
Kad bismo jednostavno objašnjavali, onda bismo fermentaciju mogli opisati ovako: proces koji se odvija kad mikroorganizmi poput bakterija, gljivica i plijesni pretvaraju škrob i šećere iz hrane u alkohol, mliječnu kiselinu, ugljični dioksid i druge tvari. Te mikroorganizme nazivamo probioticima, a mogu proizvoditi vitamine i druge zdrave nutrijente. Hrana bogata probioticima smatra se izrazito zdravom za probavni sustav, a tvrdi se i da može smanjiti upale.
Puno je vrsta fermentirane hrane koja se jede diljem svijeta, ali neke od najpoznatijih su: jogurt, kefir, kiseli kupus, kombucha („čajna gljiva“) i kimchi (sličan našem kupusu). Tu su i svježi sir, gauda, neke vrste jabučnog octa…
Najbolji dio fermentacije je što sve možeš napraviti sam/a. Trebaju ti staklenke, salamura (slana otopina) i – vrijeme. No, ako ti je draže i lakše kupovati, nećeš izgubiti ništa od hranjivosti i dobrih strana fermentirane hrane. Najveća je razlika u tom što kod kuće kontroliraš količinu soli, šećera i drugih začina, ali i odakle dolazi hrana.
Evo koja je najbolja fermentirana hrana!
Kombucha
Da, to je ono trendi piće koje često vidiš na Instagramu, a ima izrazito visoku koncentraciju probiotika. Taj zdravi napitak radi se od mješavine zelenog i crnog čaja koji fermentira uz pomoć gljivica i bakterija. Kad kupuješ kombuchu, važno je gledati da sadrži „žive kulture“, te obratiti pažnju na količinu dodanog šećera. Naime, kombucha je opora, pa se često dodaje puno šećera da se prekrije okus.
Kombuchu možeš potražiti i u domaćim trgovinama – u obliku gotovog pića, ali i instant napitka.
Miso
Miso je japanska pasta od soje koja je fermentirala uz pomoć plijesni koja se zove koji. Osim što pozitivno djeluje na probavni sustav, miso sadrži mangan, bakar, cink, koji nam daju energiju. Ako ne voliš miso juhu, možeš pastu iskoristiti da začiniš losos ili druga jela.
Jogurt
Jogurt nastaje kad bakterije pretvore laktozu iz mlijeka u mliječnu kiselinu. No, nisu svi jogurti koje možemo kupiti u dućanu jednaki. Neki sadrže previše šećera, pa je najbolje uzeti običan grčki jogurt bez dodanih šećera. U jogurt možeš dodati možda nasjeckano voće ili nešto što voliš jesti – ako običan jogurt ne voliš.
Tempeh
Tempeh je sličan tofuu, samo što tofu nije fermentiran, a tempeh sadrži cijela zrna soje koja su prošla proces fermentacije. Izvrstan je izvor biljnih proteina
Kefir
Kad mlijeku dodaš kefirna zrnca, nastaje kefir. Kefir je posebno kremast, pa je idealan dodatak tvom jutarnjem smoothieju. Može se koristiti i u drugim jelima, kao na primjer, jela s tjesteninom ili umak.
Kimchi
Ovo korejsko jelo sadrži fermentirani kupus i radič. Te namirnice sadrže puno vitamina C i K, koji posebno pomažu u zarastanju rana i za čvrstoći kostiju.
Kiseli kupus
Kiseli kupus je fermentirani kupus i nepravedno je zapostavljen. Sadrži jako puno vitamina C. Imamo sreće pa je na našem području dosta popularan. Zimu često provedemo uz razna jela bogata kiselim kupusom, pa nemoj se ustručavati započeti!
Jabučni ocat
Ako ga voliš, onda ga – voliš. I možeš ga stavljati u jako puno jela. Možda ti ne bi niti palo na pamet, ali možeš ga staviti po žlicu u tanjur s varivom. Sadrži puno dobrih tvari – proteine, vlakna, a daje i energiju.
Kiseli krastavci
Kiseli krastavci se možda najčešće nađu na našem stolu, ali moraš pripaziti da to nisu ukiseljeni krastavci. Nije isto jesti fermentirane i krastavce u octu. Sjajan su izvor beta karotena, koji štiti stanice u tijelu od oštećenja.
Sigurni smo da ćeš profitirati na zdravstvenom planu ako fermentirana hrana postane dio tvoje prehrane u što većoj mjeri. Samo pazi, moramo upozoriti, ima jednu neugodnu nuspojavu - od nje se često podriguje.
