Dvojba već na samom početku, i to kod najgrublje, najsirovije, najosnovnije podjele piva – prema vrsti kvasca. A da još nismo ni zakoračili u pivske stilove, podstilove, tipove recepata kao All Grain, Extract, Partial Mash te blagotvorne i drage nam tekućine. Nećemo niti ići dalje. Ostat ćemo tu na osnovnoj podjeli, jer trenutno nismo skloni pimplanju, već sirovom i brzom činjeničnom objašnjenju u potrazi za rješenjem ove velike dvojbe, pišu ljudi sa Pivomanije.
Za početak, postavite si pitanje, dva;
- Kakvo pivo volim (po)piti?
- Kakvo pivo bih volio (po)piti za mjesec dana?
1. Kakvo pivo volim (po)piti?
Ovo pitanje generalizira Vaš osobni stav prema pivu.
Ako ste ljubitelj aromatičnih piva punijeg tijela, sa tendencijom prema voćnim aromama, ponekad robusnih okusa i izraženih gorčina, kompleksnih mirisa i okusa, znači da ste neprikosnoveni Aleovac. Ale je vrsta piva proizvedena metodom gornje fermentacije (sa ale kvascima) na temperaturnom rasponu od 18 – 24°C. Na temperaturama iznad 24°C kvasac može proizvesti značajnije količine estera i druge sekundarne okuse i arome, a često je rezultat pivo, voćnih okusa poput jabuke, kruške, ananasa, banane, šljive, trešnje i dr. Ale piva se serviraju na nešto višim temperaturama (7-12°C) nego lageri.
Ako pak više volite odležana piva, laganih, čistih, svježih, sladnih, izbalansiranih okusa i aroma, tanjeg tijela te jače svježine i karbonizacije, tada ste definitivno zaljubljenik u Lagere.
Lageri su proizvedeni metodom donje fermentacije (sa lager kvascima) na temperaturama između 7-13°C i u pravilu njihova fermentacija i odležavanje traje nešto dulje nego kod aleova.
Lageri se serviraju poprilično ohlađeni, na 3-7°C. Prema boji mogu biti: pale (blijed), golden (zlatan), amber (boje jantara) i dark (taman).
Općenito gledano, aleovi i lageri su proizvedeni u širokom spektru okusa, od jakih i bogatih (barleywine i dopplebock) do svježih i zahmeljenih (pilsner i IPA). Osnovna proizvodna razlika između ova dva stila je u upotrebi vrste kvasca i procesu fermentacije.
Ovaj grafikon vizualno predstavlja sličnosti i razlike u okusima, između pivskih stilova
2. Kakvo pivo bih volio (po)piti za mjesec dana?
Pitate se zašto za mjesec dana? Pa zato što je mjesec dana uobičajeno vremensko razdoblje potrebno za fermentaciju i odležavanje, manje zahtjevnih stilova piva. Znači, ako se spremate skuhati pivo danas, vjerojatno ćete bocu ili keg svoje omiljene tekućine kušati tek za 30-ak dana. Što je još važno znati, odnosno predvidjeti kod ovog odabira? Pa vrlo bitno je da znate gdje će Vam fermentirati Vaše buduće pivo, odnosno da li imate adekvatno mjesto u stanu/kući gdje ćete smjestiti Vaš fermentor na poželjnu temperaturu.
Radi se o tome, da ako u ljetnim mjesecima odlučite kuhati lager pivo, tada ćete Vašem fermentoru morati osigurati mjesto u hladnjaku, jer se kvascima u fermentoru sigurno neće svidjeti sobna temperatura i oni sigurno neće odraditi svoj dio posla. Lager kvascima vjerojatno ne bi odgovarala sobna temperatura niti zimi, no tada imate opciju „zbuksati“ fermentor u podrum ili na tavan i problem je riješen. E sad, čisto sumnjamo da Vam je ljeti temperatura u podrumu između 7-13°C (ako je, donjet ćemo Vam na čuvanje naše lagere) tako da ostaje jedina opcija ona sa „trpanjem“ fermentora u hladnjak na ciljanu temperaturu.
Druga strana gornjeg pitanja, odnosi se na čisti hedonizam i Vaše potrebe. U kakvim vremenskim uvjetima i godišnjem dobu u kojem ćete se nalaziti za mjesec dana, Vam najviše odgovara/leži/paše koji stil piva? Da li će biti sparno i vruće, pa bi mogli uzastopno gasiti žeđ sa više litara dobro ohlađenih, laganih lagera ili će Vas zadovoljiti boca, dvije, srednje rashlađenog alea, punog tijela sa voćnim aromama i kompleksnim okusima. Sve je na Vama. Čisto Vaš odabir.
Neka pobjedi HEDONIZAM!
